Temeljem Rješenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Kolendavanje u gradu Dubrovniku ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra i kao takvo upisat će se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara, pod brojem Z – 7438.

U obrazloženju ovog rješenja, između ostalog, stoji kako je: kolendavanje u gradu Dubrovniku običaj božićnog ciklusa kad grupa čestitara, kolendara na Badnjak i Staru godinu obredno obilazi kuće izvodeći čestitarsku pjesmu kolendu (s ili bez instrumentalne pratnje) za uzvratno čašćenje domaćina hranom, pićem slasticama i darivanjem novcem, voćem i slatkišima. Dubrovačku kolendu ubrajamo u gradske kolendarske pjesme čiji tekst počiva na tradicijskim primorskim motivima, ali naglašava urbanost, motive svakodnevice, čuva lokalne jezične osobitosti, mediteranski glazbeni stil, a u tipski tekst kolende dodan je često pokoji šaljiv ili satirički stih poznata ili nepoznata autora, nerijetko upućen određenoj, u zajednici poznatoj osobi. U dubrovačkoj kulturnoj i povijesnoj tradiciji kolendavanje je prvi put zabilježeno u statutarnim odredbama 1272. godine, kao tip čestitanja knezu i crkvenim velikodostojnicima na Badnju večer i Staru godinu, što je ujedno i prvi spomen usmene, pučke kolende. Kolendavanje je u Dubrovniku zadržalo bitne tradicijske elemente: ophod, stihove s čestitkama ili porugama, apotropejsku buku, glazbenu pratnju, dogovor o kretanju ophodara, darivanje i čašćenje. Običaj uključuje sve stanovnike Grada svih dobnih skupina, osobito djece, osiguravajući prijenos i čuvanje tradicije. Kolendavanje, upisano duboko u kulturnu sliku stare gradske jezgre, i danas tvori jedinstveni blagdanski duh Grada i njegove okolice te se svojim osobitostima može uvrstiti u Registar nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske – zaključno stoji u Rješenju Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Nematerijalna kulturna baština u Dubrovniku ima svoje različite oblike. Ona obuhvaća tradiciju, jezik, obrte, razne vještine, društvene običaje, prakse, svečanosti, od kojih je jedna od najznačajnijih upravo dubrovačka kolenda. Dubrovačka gradska uprava kroz svoje brojne aktivnosti aktivno radi na njegovanju i promociji kolende, koja je tijekom dugih stoljeća zadržala svoje tradicionalne i prepoznatljive odlike te vrsnoću izričaja. Podnaslov prošlogodišnjeg Dubrovačkog zimskog festivala bio je ”Advent u gradu kolendara” budući je svojim najvećim dijelom upravo i bio posvećen našoj tradiciji kolendavanja. Cabrio ”pop up” autobus Libertasa tijekom trajanja Zimskog festivala obilazio je naš grad i gradske kotare, a bendovi, klape i predstavnici kulturnih ustanova izvodili su u njemu kolendu i ostale tradicionalne napjeve.

Više o kolendama i kolendavanju u dubrovačkom kraju možete pogledati na linku

Kako je upravo dubrovačka kolenda ono što nas čini posebnima u Hrvatskoj i šire, treba spomenuti i već tradicionalnu “Smotru kolendara” u okviru projekta dubrovačke gradske uprave pod nazivom ”Forum mladih”. ”Smotra kolendara” održava se svake godine u prosincu neposredno pred Badnjak gdje naši najmlađi sugrađani svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima čestitaju božićne i novogodišnje blagdane, tradicionalnim napjevima iz Dubrovnika i okolice. Običaj kolendavanja u Dubrovniku sačuvan je do danas u dvama oblicima: kao ophod čestitara po kućama i javni ophod gradskim ulicama. Oba oblika dubrovačke kolende na Badnji dan i Staru godinu postali su važni identitetski zavičajni označitelji, poveznica zajednice i živa baština do danas, što je prepoznalo i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uvrstivši običaj dubrovačkog kolendavanja u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara.

https://www.dubrovnik.hr/uploads/posts/14500/Rjesenje-Ministarstva-kulture-i-medija.pdf

Pročitajte originalni tekst na linku

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here