Apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije mons. Mate Uzinić, riječki nadbiskup koadjutor, danju božićnu misu 25. prosinca predslavio je u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku. Vjerojatno je to, kako je na kraju mise kazao, posljednji put da u ovoj službi predvodi misu a sljedeći put kada dođe, na biskupsku stolicu u prezbiteriju sjesti će novi dubrovački biskup.

 

Uz Bambina, koji je ispred oltara izložen na polnoćki, za ovo misno slavlje u prezbiteriju je izložena i relikvija Isusove pelenice koja se čuva u Moćniku katedrale, a Moćnik ove godine obilježava svojih 300 godina.

 

Nastavljajući razmišljanje u propovijedi na temelju posljednje rečenice Ivanovog prologa „Boga nitko nikada ne vidje. Jedinorođenac Bog koji je u krilu Očevu, on nam ga obznani“, nadbiskup je kazao kako je Ivanov prolog teološki najdublji evanđeoski ulomak koji na jedan drugačiji način dočarava otajstvo Božjeg utjelovljenja u Isusu Kristu. Prolog je napisan nakon što je napisano cijelo evanđelje i on bi bio jedna vrsta zaključka i sažetka cijelog evanđelja, koji u sebi sadrži i duhovno i teološko značenje božićnog događaja „koji slavimo, liturgijski obnavljamo i po vjeri osobno proživljavamo“. U tom otajstvu je sažet i događaj utjelovljenja u jaslama. Objasnio je i kako jaslice nisu bile tako simpatične kako mi sebi dočaravamo nego je to bio prvi tvrdi krevet tek rođenog djeteta koje je bilo povijeno u grubo platno, te je već u jaslicama na jedan način bio prisutan križ.

 

Ovaj Ivanov evanđeoski ulomak poziva da ostavimo sa strane onu sliku i okvir božićnog događaja koje su ponudili drugi evanđelisti Matej i Luka, da bi se ušlo u dubinu otajstva Božje Riječi, Logosa, koja je tijelom postala, jedan od nas, nastanila se među nama, postala čovjek Isus iz Nazareta, u kojem je Bog postao čovjek i istodobno ostao Bog, kazao je nadbiskup. Ovo evanđelje želi prenijeti tu važnu poruku da je Isus i pravi Bog i pravi čovjek, a to je veliko otajstvo, poručio je mons. Uzinić te je nastavio tumačiti pojedine izraze iz Ivanovog prologa približavajući tako vjernicima njihovo značenje.

 

Moćni Bog se utjelovio u nemoćno ljudsko dijete koje ne može preživjeti bez pomoći drugih ljudi, koji je to paradoks, naglasio je i nastavio: „On se želio lišiti svoje moći da bi se zaogrnuo u našu nemoć kako bismo ga mi mogli prihvatiti u svojoj slobodi, bez prisile. I kako bismo ga u svojoj slobodi mogli i odbiti. To je drama u kojoj svatko od nas treba osobno sudjelovati. Slavlje Božjih otajstava nam je prilika za to, da u svojoj slobodi pokušamo u sebi pronaći pravi odgovor i sa svojom moći slobodnog odgovora reći Bogu ‘da’. Bogu nisu potrebni robovi nego ljudi, on ne želi sluge nego želi sinove i kćeri, braću i sestre. To je razlog za radost i zahvalnost koju crpimo iz ovog božićnog otajstva.“ Dodao je i kako nas to – da Bog želi da budemo slobodni kako bismo mogli biti njegovi sinovi i kćeri, braća i sestre – čini ponosnim što smo kršćani. To je veličanstveno i to nas potiče da u svojoj slobodi na njegovu ponudu, koja nas ne prisiljava, dademo pozitivan odgovor.

 

Nadbiskup je zatim istaknuo nekoliko poruka. „Bog od nas ne odustaje ni onda kada mi odustanemo od njega, kad u svojoj slobodi biramo drukčije“, poručio je i dodao da Bog nakon toga traži načine kako će nas ponovno potaknuti i uključiti. „Božić nam objavljuje važnu poruku, a to je da uvijek ponovno imamo pravu na novu šansu. Božić je nova šansa.“

 

Nadbiskup je naglasio i to da „nikad ne odustajemo od sebe“ i kad nam se čini da su nam sve lađe potopljene i da ne preostaje više ništa. „Nismo mi koji sebe spašavamo, Bog je onaj koji nas spašava. On je nama prišao u Isusu iz Nazareta“, kazao je poručivši kako trebamo biti svjesni da se možemo ustati i ponovno pokušati. „Bog ne odustaje od nas i zato ni mi ne smijemo odustati od sebe samih.“

 

„Kao što Bog ne odustaje od nas ni mi ne smijemo odustati jedni od drugih“, poručio je. „Bog koji je nama otvorio vrata traži od nas da i mi otvaramo vrata za svoju braću i sestre, za sve ljude, da budemo uključivi ne isključivi.“ To je važna poruka, to je Božić.

 

Božić je početak dovršenja Božjeg plana palog čovječanstva, objasnio je nadbiskup. Bog je na početku imao plan sreće sa čovjekom i čovječanstvom, pa je čovjek to odbio, pa je Bog počeo novi plan – plan spasenja. To je Božić. Bog nas sve želi učiniti svojim sinovima i kćerima, svojom ljubljenom djecom, kazao je. On nas u Isusu čini čak svojom braćom i sestrama.

 

„Riječ Božja, Isus Krist, naš Gospodin je zbog svoje neizmjerne ljubavi postao to što smo mi, kako bi onda nas učinio ono što je on sam“, misao je sv. Ireneja Lionskog kojom je nadbiskup završio propovijed.

 

Čestitao je svima Božić i poželio im obilje Božjeg blagoslova u vremenu koje dolazi, a sve sa zadaćom „da ne odustanemo od sebe, da ne odustanemo od drugih, da dozvolimo Bogu koji nam je u Božiću otvorio vrata, da nas kroz ta vrata provede i spasi, učini svojima, svojim sinovima i kćerima, svojom braćom i sestrama“.

 

Liturgijsko pjevanje protkano hrvatskim božićnim pjesmama predvodio je Mješoviti katedralni zbor pod ravnanjem prof. Maje Marušić. Vjernici su nakon mise mogli ponijeti Betlehemsko svijetlo svojim domovima.

 

Angelina Tadić

21 Bozic du 01

21 Bozic du 02

21 Bozic du 03

21 Bozic du 04

21 Bozic du 05

21 Bozic du 06

21 Bozic du 07

21 Bozic du 08

21 Bozic du 09

21 Bozic du 10

21 Bozic du 11

21 Bozic du 12

21 Bozic du 13

21 Bozic du 14

21 Bozic du 15

21 Bozic du 16

21 Bozic du 17

21 Bozic du 18

21 Bozic du 19

21 Bozic du 20

21 Bozic du 21

21 Bozic du 22

21 Bozic du 23

21 Bozic du 24

21 Bozic du 25

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here