U petak, 13. kolovoza, na datum kada je prije 500. godina u Veneciji na hrvatskom jeziku izašla iz tiska knjiga Judita Marka Marulića, u franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku bit će izložen jedini sačuvani primjerak tog izdanja. Posjetitelji će je moći vidjeti od 21 do 22 sata, a uz nju će biti izložene i neke druge inkunabule te portret slikarice koja je naslikala najpoznatiju sliku Judite na svijetu.

 

Originalni naslov Marulićeve Judite, te male ali za hrvatski narod iznimno značajne knjige, je „Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena“.

 

S obzirom na to da se u franjevačkom samostanu u Dubrovniku, uz više od tisuću knjiga iz 16. stoljeća, nalazi se i jedini potpuno sačuvani primjerak prvog izdanja Marulićeve knjige franjevci su još pred godinu dana, za jubilarnu 500. obljetnicu, za 13. kolovoza, najavili predstavljanje prvog kritičkog izdanja Judite, znanstveni rad kojeg na tu temu priprema prof. Zvonko Pandžić. Predstavljanje je međutim odgođeno iz tehničkih razloga. Ipak, kako bi obilježili ovu jubilarnu obljetnicu franjevci će toga dana upriličiti izložbu (od 21 do 22 sata) na kojoj će posjetitelji izbliza moći vidjeti pola milenija staru knjigu Judite. Također će tada biti izložen njezin faksimil kojeg je po ovom primjerku nedavno dao izraditi Muzej grada Splita, kao i onaj koji je 1950. izdala JAZU u Zagrebu.

 

Moći će se vidjeti i inkunabula koju Marulić u svojoj oporuci zove „Summa Angelica“, a riječ je o knjizi Nicolausa de Ausmo (s naslovom „Supplementum Summae Pisanellae“), tiskanoj u Veneciji 1476. (s dubrovačkom signaturom A-77) na koju je Marulić svojom rukom napisao taj skraćeni naziv. On je tu knjigu, uz svoja druga tiskana djela, ostavio svećeniku Rogeriju Capogrossu. Na knjigu je netko kasnije zapisao „Iste liber pertinet loci sanctae Mariae de Paludi“, što odaje da je knjiga nekad bila vlasništvo franjevačkog samostana sv. Marije na Poljudu u Splitu, samostana u kojem je svećenik Capogrosso pokopan.

 

Također će se moći vidjeti i inkunabula tiskana u Veneciji 1482. (sa signaturom A-65) pravni priručnik pape Grgura IX. „Decretales, cum glossa“, u kojoj je mnogo marginalija, a više njih Marulić je označio svojim monogramom „.M.“

 

Iste večeri bit će izložena barokna umjetnička slika, koja se do nedavno nalazila na fratarskom hodniku, s portretom Artemisie Gentileschi (1593-1652/3?) slikarice koja je naslikala najpoznatiju sliku Judite na svijetu. Riječ je, kako javljaju iz samostana Male braće, o do sada nepoznatom originalnom platnu glasovitog francuskog slikara Simona Voueta (1590-1649), na kojem su portreti dviju poznatih slikarica, njegove supruge Virginije Vezzi ili da Vezzo (1601-1638) i Artemisije Gentileschi (1593-1652/3?). Na slici je Artemisija, prva profesionalna slikarica u povijesti, koja je naslikala najpoznatiju sliku Judite na svijetu, predočena u trenutku dok Virginiji na svitku biblijske knjige prstom pokazuje mjesto o Juditi. Kao rezultat te konzultacije nastala je Virginijina slika Judite s mačem i Holofernovom glavom oko 1624.-26., a model za Juditin lik bila je Artemisija. Autor ovog dvostrukog portreta ovjekovječio je zapravo trenutak dogovora dviju slikarica oko izrade te slike. Platno, koje se začudo ne nalazi na popisu Vouetovih djela, otkriva tadašnji izgled slavnih baroknih slikarica i raspoloženje za vrijeme dogovora o izradi Virginijine Judite. Slika je, i pored toga što je Virginija na njoj prikazana djelomično obnaženih grudi, desetljećima visjela na zidu hodnika dubrovačkih franjevaca. Tamo je zasigurno došla zahvaljujući svitku knjige, odnosno slikarici Artemisiji i njezinoj slikarskoj orijentaciji na herojske biblijske likove.

 

Jubilarna obljetnica prvog tiska Judite (1521.-2021.), osim što je u dubrovačkom samostanu na vidjelo iznijela neke do sada nepoznate Marulićeve tragove, indirektno je otkrila Vouetovo remek djelo s portretom autorice glasovite slike Judite, pa će slika s hodnika biti preseljena u muzej i dostupna javnosti.

 

(Ulaz uz poštivanje epidemioloških mjera!)

 

Dvije glasovite slikarice w

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here