U četvrtak, 20. siječnja u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku održano je predstavljanje knjige Josipa Kajinića „Kardinal Franjo Šeper: uloga i značenje u promjenama u Katoličkoj Crkvi i društvu“. Predstavljanje knjige druga je tribina po redu u ciklusu “Ususret sv. Vlahu” kojeg svake godine organizira Dubrovačka biskupija ususret svetkovini svoga zaštitnika. Knjigu je, uz autora, predstavio recezent knjige dr. sc. Jakša Raguž s Hrvatskog instituta za povijest.

 

Dr. Raguž je u uvodnom dijelu predstavio povijesni kontekst i prilike u kojima je živio i djelovao kardinal Šeper te sadržaj monografije.

 

Monografija istraživača Josipa Kajinića o kardinalu Franji Šeperu (1905.-1981.) rezultat je višegodišnjega istraživačkog rada u domaćim i inozemnim arhivima.

 

Podijeljena je u 11 poglavlja koja prate život kardinala Šepera od djetinjstva do vremena kada je bio župnik, njegovo djelovanje na Drugom vatikanskom koncilu i prikaz upravljanja Zagrebačkom nadbiskupijom i Biskupskom konferencijom u tadašnjoj Jugoslaviji. Daljnja poglavlja bave se detaljnije crkveno-državnim odnosima i analizom diplomatskog dokumenta nazvanog “Protokol” potpisanog 1966. između Jugoslavije i Svete Stolice o kojemu se u knjizi daju novi podaci i pogledi. Posljednje poglavlje bavi se analizom djelovanja kardinala Šepera na čelu Kongregacije za nauk vjere (1968. – 1981.).

 

Kardinal Šeper je svjedočio i sudjelovao u osuvremenjivanju (tal. aggiornamento) Crkve nakon Drugog vatikanskog koncila. Autor Kajinić ističe kako njegovu osobu ne bi bilo dovoljno promatrati ili prikazati isključivo samo kroz crkveno-državne odnose, osobito u Jugoslaviji, i prilikama koje su obilježile tadašnje vrijeme. Njegovo se djelovanje već isticalo tijekom samog Drugog vatikanskog koncila, a po završetku koncila bio je aktivni protagonist snažno se zalažući za oživljavanje zaključaka Drugoga vatikanskoga sabora kao što su, na primjer, veće sudjelovanje laika u crkvenome životu, trajni đakonat, za ekumenski dijalog kršćanskih crkava, ali i međureligijski dijalog. Imenovanjem na mjesto prefekta spomenute kongregacije (1968.) postao je de facto desna ruka pape Pavla VI.

 

Autor Kajinić, osvrnuvši se na Šeperovu ulogu u Jugoslaviji i crkveno-državnim odnosima, istaknuo je da se dokumentom, tzv. “Protokol”, potpisanim 1966. godine, prvi put jednim međunarodnim ugovorom priznalo da je djelovanje Katoličke Crkve u Jugoslaviji isključivo pod ingerencijom Svete Stolice te da je nakon toga Šeperov angažman bio značajan u pitanju prostorne reorganizacije katoličkih dijeceza na području tadašnje Jugoslavije, kao i u procesima uravnoteženja crkveno-državnih odnosa nakon potpisivanja toga dokumenta. U svojoj je matičnoj nadbiskupiji, a preko nje i u čitavoj Katoličkoj Crkvi u domovini, poticao razvoj katoličkoga vjerskog tiska, obrazovnih ustanova, karitativni rad te dušobrižništvo iseljeništva.

 

Nakon Drugog vatikanskog koncila i potpisanog dokumenta, kazao je autor Kajinić, primjetno je da je Katolička Crkva u Hrvatskoj oživjela, osobito odgojno-obrazovna djelatnost, broj sjemeništaraca i bogoslova se povećao, održavale su se mnoge manifestacije, obljetnice, Mariju Bistricu je Biskupska konferencija 1971. proglasila Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke, a iza toga proslavljena je i jubilarna 1000. Festa sv. Vlaha 1972. godine s kojom je također posebno povezan kardinal Šeper.

 

Naime, kardinal Šeper imao je višestruke veze i s Dubrovnikom: prvi ga je put posjetio upravo za Festu sv. Vlaha 1941. godine kao mladi svećenik i tajnik nadbiskupa Stepinca koji je te godine predvodio Festu, a trideset godina kasnije, na znamenitoj jubilarnoj Festi 1972. godine Šeper je zajedno s američkim kardinalom Wrightom predstavljao papu Pavla VI. i propovijedao. Boravio je u Dubrovniku više puta, između ostaloga i 1967. godine prilikom povratka s hodočašća u Svetu Zemlju.

 

U zaključku o djelovanju kardinala Šepera, autor Kajinić iznio je njegov doprinos u dijalogu s društvenom javnošću, pa i s onima koji nisu članovi Katoličke Crkve, otvarao se temama koje su aktualne i danas te na taj način sudjelovao u posuvremenjivanju Crkve. Kako bi u knjizi bolje mogao prikazati njegov doprinos u teološkom i crkvenom smislu, autor se konzultirao s mnogim teolozima o Šeperovom crkvenom djelovanju. Koliko je ono bilo bogato, o tome svjedoči i podatak da je u Šeperovom mandatu u Kongregaciji za nauk vjere donesen čak 51 dokument, te da mnoge teme koje je tada načeo, ostaju aktualne do danas.

 

Na kraju, autor Kajinić je kratko usporedio kardinala Šepera s njegovim prethodnikom bl. Alojzijem Stepincem i nasljednikom kardinalom Franjom Kuharićem. Oboje, i njegov prethodnik i njegov nasljednik, djelovali su u teškim vremenima obilježenim ratnim stradanjima – bl. Stepinac u vremenu Drugog svjetskog rata i dolaska komunizma, u vremenu okrutnih obračun režima s Katoličkom Crkvom, kada je i ubijen dubrovački biskup Carević, a kardinal Kuharić u vremenu Domovinskog rata s puno patnje, stradanja i teških razdoblja za sav narod. Autor je istaknuo kako su prosječni poznavatelji bolje upoznati s likom i djelom bl. Stepinac i kardinala Kuharića, za razliku od kardinala Šepera koji je relativno kratko bio na čelu Zagrebačke nadbiskupije i uz to je izbivao kako bi prisustvovao koncilskim zasjedanjima, pa je ostao manje poznat.

 

Iz tog razloga želja autora Kajinića je bila da ovom knjigom upozna širu javnost s njegovim likom i djelovanjem. Kardinal Šeper kroz sve dužnosti koje je obavljao nije postao kontroverzna osoba, već suvremena, otvorena i sposobna osoba te zaslužuje da ga se smatra kao jednu od najznačajnijih osoba u Katoličkoj Crkvi i hrvatskom društvu u suvremenoj povijesti.

 

Moderator večeri bio je Ivan Viđen iz Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.

 

Drugoj tribini nazočili su apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije riječki nadbiskup kodajutor mons. Mate Uzinić i po prvi put imenovani dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, rektor zborne crkve sv. Vlaha u Dubrovniku don Hrvoje Katušić, festanjuli Feste sv. Vlaha 2022. kapetan Teo Grbić i obrtnik Toni Cvjetković.

 

Predavanje je mogao pratiti ograničeni broj posjetitelja u dvorani, sukladno epidemiološkim mjerama, pa je zbog toga i izravno prenošeno na mrežnoj stranici http://www.festa.hr i internetskim kanalima Dubrovačke biskupije. Na ovim kanalima još uvijek je dostupna i prva tribina „Između Istoka i Zapada: podrijetlo ranosrednjovjekovnih svetaca zaštitnika na istočnoj obali Jadrana“.

 

Tea Kuzek Marević

Fotografije: Angelina Tadić

2201 Druga tribina 01

2201 Druga tribina 02

2201 Druga tribina 03

2201 Druga tribina 04

2201 Druga tribina 05

2201 Druga tribina 06

2201 Druga tribina 07

2201 Druga tribina 08

2201 Druga tribina 09

2201 Druga tribina 10

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here