Na današnji dan, 12. kolovoza 1952. godine, u Dubrovniku je osnovano Društvo prijatelja dubrovačke starine. Društvo prijatelja dubrovačke starine, udruga je građana – volontera, koja desetljećima ustrajno i uspješno radi na očuvanju svih vidova povijesne baštine dubrovačkog područja, navodi se u današnjem izdanju Gradoplova.

“Na prijedlog Inicijativnog odbora, tog 12. kolovoza 1952. g., u atriju palače Sponza, u 19 sati održana je Osnivačka skupština Društva prijatelja dubrovačke starine, na kojoj su izabrana i upravna tijela Društva – Upravni i Nadzorni odbor. Društvo je osnovano s ciljem održavanja, zaštite i konzervacije fortifikacija dubrovačkog kraja, organiziranja predavanja zbog upoznavanja šire javnosti s dubrovačkim spomenicima i starinama, financiranja izrade programa, arheoloških iskapanja, povijesnih istraživanja, prikupljanja, otkupa i pohrane kulturno-povijesne baštine, izdavanja prigodnih publikacija i sufinanciranja publikacija koje obrađuju teme povezane sa spomenicima i povijest našeg naroda.

Samo nešto kraće Društvo upravlja i gospodarski iskorištava dubrovačke i stonske zidine kao i druge objekte kulturno povijesnog nasljeđa Dubrovačke republike. Tim slijedom je prvim pisanim ugovorom potvrđeno već postojeće upravljanje i gospodarsko iskorištavanje gradskih zidina 1969. godine. Taj odnos je prilagođen novonastalim društveno političkim prilikama novim ugovorom 1998. godine koji ugovor je izmijenjen i dopunjen 2009. godine temeljem odluke Vijeća Grada Dubrovnika.

Naime, kada je 1952. godine osnovano društvo građana čija je nakana bila senzibiliziranje široke javnosti za dubrovačko kulturno povijesno nasljeđe – pobuđeno je zanimanje, savjest, ponos i ljubav javnosti u odnosu na veliki broj devastacija naslijeđenog graditeljskog blaga i otuđivanja umjetnina započeto u 19. st. kad se tek bila počela buditi svijest građanstva za povijesne stečevine i njihovo održavanje. Tu pozitivnu energiju nakon II. svjetskog rata usmjerio je u okvire općeg dobra zaslužni Lukša Beritić (1889-1969), Dubrovčanin, pomorski strojar, entuzijast i zaljubljenik u spomenike svog zavičaja, suosnivač i prvi predsjednik te doživotni počasni predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine.

Njegovim svesrdnim nastojanjem, a ugledom istraživača, pisca, operativca (od 1946. do 1960. povjerenik je Konzervatorskog zavoda Dalmacije za Dubrovnik), počasnog konzervatora – Društvo prijatelja dubrovačke starine ugledom i zalaganjem postiglo je povjerenje društvene zajednice, te mu je povjereno održavanje i upravljanje najvelebnijim spomenikom Grada, dubrovačkim gradskim zidinama. Jednakom se brigom i marom skrbilo i o stonskim zidinama, jedinstvenom europskom fortifikacijskom sklopu. Unatoč postojanju zaštitarskih institucija, od 1960. zakonski organiziranoj konzervatorskoj službi u Dubrovniku, važnost i vrijednost, uloga i smisao Društva prijatelja dubrovačke starine nije dvojbena.

Štoviše, proteklo razdoblje pokazalo je koliko je Beritićeva zamisao bila vidovita i s pravom utemeljena na povjerenju u ljubav naroda za vlastito kulturno naslijeđe. Potvrdilo se ono što je želio – da o spomenicima brinu volonteri, uz pomoć i nadzor stručnih institucija, unoseći u njihovu zaštitu svijest i savjest dubrovačkog puka. Vrijeme koje živimo možda najbolje potvrđuje tu vizionarsku zamisao.

Rad u Društvu je dobrovoljan i javan. Članom duštva može postati svaka domaća i strana fizička osoba pod uvjetom da prihvaća odredbe statuta Društva. Nitko ne može biti plaćen za obavljanje funkcija u Društvu niti primati izvan Društva javnih počasti za svoj rad u Društvu. Ustroj Društva reguliran je Statutom koji donosi Skupština društva.

Skupština je najviše tijelo Društva i čine je svi članovi društva. Ona izabire Veliko vijeće koje je najviši organ upravljanja Društvom između dva saziva Skupštine. Veliko vijeće između svojih članova bira članove Malog vijeća; ono je kolegijalni izvršni organ Velikog vijeća i upravlja Društvom između dvije sjednice Velikog vijeća. Malo vijeće između svojih članova bira predsjednika Društva. Skupština bira i pet članova Nadzornog odbora, koji nadziru zakonitost rada Društva i financijsko-materijalno poslovanje. Veliko vijeće imenuje članove Savjeta Društva i to iz redova zaslužnih članova Društva, kao i iz redova nečlanova, ako su oni znanstveni, kulturni i javni radnici koji svojim radom mogu pridonijeti unapređenju rada Društva. Savjet je kolegijalni savjetodavni organ Društva. Mandat članovima Savjeta traje doživotno.”

Više o događanjima na današnji dan pročitajte ovdje.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here