Niti jedna novčana kazna ne može vratiti prirodnu ravnotežu i balans koja se narušava uništavanjem, hvatanjem ili ubijanjem strog zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, izvijestio je Državni inspektorat.

U ljetnim mjesecima kada je povećan boravak građana na otvorenom, brojne strogo zaštićene biljne i životinjske vrste dodatno su ugrožene, a okoliš i priroda značajno opterećeni. U posljednjih nekoliko mjeseci Državni inspektorat zabilježio je porast broja prijava građana koje ukazuju na možebitnu ugrozu strogo zaštićenih vrsta.

Dio prijava se odnosio se ugrožavanje strogo zaštićenih vrsta kao što su plemenite periske i kornjače čančare te zavičajnih vrsta poput ježinaca. U Slavoniji i unutrašnjosti Dalmacije prisutan je trend ugrožavanja zmija koje se tijekom dana sunčaju na otvorenim površinama.

Sukladno čl. 153. Zakona o zaštiti prirode zabranjeno je namjerno hvatanje, ubijanje i uznemiravanje strogo zaštićenih vrsta, kao i namjerno uništavanje i uklanjanje njihovih gnijezda, legla i područja razmnožavanja. Također je zabranjeno namjerno branje, rezanje, sječa, iskopavanje, sakupljanje ili uništavanje jedinki strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti.

Posebno su u ljetnim mjesecima opterećeni nacionalni parkovi i parkovi prirode. U tom kontekstu naglašavamo kako zaštitu uživaju i samonikle biljke i gljive te divlje životinje koje se nalaze u nacionalnom parku, strogom rezervatu, te u posebnom rezervatu ako se radi o samoniklim biljkama, gljivama, te divljim životinjama radi kojih je područje primarno zaštićeno.

Ako inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata utvrdi povredu odredbi Zakona o zaštiti prirode koje se odnose na strogo zaštićene vrste, kaznit će svaku fizičku osobu novčanom kaznom u rasponu od 7.000,00 do 30.000,00 kuna odnosno pravnu osobu od 25.000,00 do 200.000,00 kuna, ovisno o težini prekršaja.

No niti jedna novčana kazna ne može vratiti prirodnu ravnotežu i balans koja se narušava uništavanjem, hvatanjem ili ubijanjem strog zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta.

Stoga, u cilju trajnog očuvanja prirode, apeliramo na građane da se savjesno i odgovorno odnose prema svim sastavnicama okoliša te da prirodna dobra koriste racionalno i održivo. Ako uoče kršenje Zakona o zaštiti prirode građani isto mogu prijaviti Državnom inspektoratu ili najbližoj policijskoj postaji.

Prijava Državnom inspektoratu se podnosi ispunjavanjem elektroničkog obrasca „Podnošenje prijava“, na telefon Državnog inspektorata 01 2375 100 ili slanjem prijave poštom odnosno dolaskom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb.

Foto: Marinko Babić

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here