U Dubrovnik se ovih dana pod motom “Grad i ljudi”, održavaju Dani arhitekata 6.0. Večeras je u Lazaretima u sklopu popratnog dijela programa otvorena Izložba ostvarenja dubrovačkih arhitekata 2017-2021, a predstavljen je i 4. broj časopisa Mjera. U večerašnjem programu sudjelovali su predsjednica Društva arhitekata Dubrovnik, Ursula Stanić Siništaj, glavna urednica časopisa Mjera, Divna Antičević i poseban gost arhitekt, Tonči Čerina, dok je izložbu otvorio gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

Na večerašnjoj izložbi predstavljeno je 55 radova dubrovačkih arhitekata iz raznih područja arhitektonskih djelatnosti, nastalih od 2017. do. 2021.

„Od urbanizma, prostorno-planskih rješenja, uređenja javnih površina, sportskih sadržaja, građevina javnih i društvenih namjena, hotela, stambenih i višestambenih građevina, vila, obiteljskih kuća, obnove povijesnih građevina iz područja kulturne baštine, obnove ruralnih kompleksa kao i interijera. Radi se o projektima koji su izvedeni ili su u procesu izvođenja odnosno o projektima koji su u raznim stupnjevima izvršenosti ovisno o tome čekaju li se za njih još dozvole ili su formirane tek kao ideje”, kazala je predsjednica Društva arhitekata Dubrovnik, Ursula Stanić Siništaj.

Četvrti broj stručnog časopisa Mjera, koji se bavi temom zakonodavstva, predstavila je glavna urednica Divna Antičević.

„Kada samo kao uredništvo 2018. godine, Božo, Romano i ja počeli razgovarati o časopisu želju nam je bila napraviti časopis koji će biti dopuna današnjem brzom protoku informacija i koji će temeljito obrađivati specifične teme. Ciklus od jedne godine smatrali smo prikladnim za ovakvu publikaciju. Brojevi su se dosad bavili temama nasljeđa, javnog prostora, odnosa stanovanja i turizma, a večerašnji broj se bavi temom zakonodavstva“, kazala je Antičević te dodala kako su od početka željeli izaći iz obrisa osobnih djelovanja.

„Temama smo htjeli pristupiti problematski i interdisciplinarno. Autori su nam na početku odgovarali da ne rade u dubrovačkom kontekstu. Odgovarali smo im da nam to ne predstavlja problem jer je nama želja kroz globalno predstaviti lokalno, a kroz lokalno globalno. Nadamo se da smo kroz ova četiri broj to i uspjeli. Za svaki broj smo na početku rada kazali da će nam taj biti najteži i za svaki broj smo na kraju rekli da nam je taj broj najbolji. Ta je tako bilo i s ovim brojem. Kao arhitekti navikli smo na rascjep između osobnih ukusa, ega, stvarnosti, želja, akademije, gradilišta. Postavlja se pitanje zašto nam je ova trema bila jako teška. Odgovor možda leži u tome što kad govorimo o problematici zakonodavstva stvari kao arhitekti doživljavamo kao možda malo više izvan naše kontrole. Kao inženjerima nam se čini da bi stvari trebale biti jasne, racionalne i precizne, a neke kaotične vanjske sile ih čine beskonačno zamršenima i to iz razloga koji su nama neprihvatljivi. U početku nam je bilo jako teško definirati o čemu želimo pisati. U praksi se susrećemo s brojnim problemima koji su opći i zajednički ali s onim koji su partikularni“, kazala je urednica časopisa Mjere.

„Najljepši dio stvaranja ovog novog broj bili su odgovori naših autora na neka naša pitanja. Odgovorili su na fantastičan način, jako upućeno i konkretno i jako su precizno skicirali problematiku koja nas zaokuplja proteklih godina. U ovom broju imate prilike čitati opće osvrte na stanje u zakonodavstvu vezane uz gradnju, prostorno planiranje i arhitekturu, ali i o vrlo specifičnim problemima. Najbitnije, imate priliku naći odgovore naših autora na pitanja koja nas sve muče, a koja proizlaze iz njihovog velikog znanja i prakse“, zaključila je Antičević.

Poseban gost večerašnjeg otvorenja bio je i arhitekt Tonči Čerina koji je naglasio kako je su prilike poput otvaranje večerašnje izložbe jedni od najljepših trenutaka arhitektonskog djelovanja.

„Volim vjerovati da arhitektura može imati širi odjek, da je ne pokazujemo samo kolegicama i kolegama, već da će je vidjeti i građani i tako početi shvaćati da je arhitektura važna“, kazao je te se osvrnuo na važnost djelovanja hrvatskih društava arhitekata.

„Oni ispunjaju izuzetno važne funkcije. To nisu institucije, već volonteri koji vjeruju da to treba raditi i nema nitko drugi koji bi to napravio. Živimo u društvo u kojem je glavna poštapalica trebalo bi, a članovi strukovnih udruženja kažu mi smo ti koji ćemo to napraviti. Kroz svoje djelovanje u Društvu hrvatskih arhitekata mogao sam svjedočiti nevjerojatnom angažmanu svih jedanaest lokalnih društva, ali moram reći da je Društvo arhitekata Dubrovnik prednjači u svojim aktivnosti” istaknuo je Čerina.

“Još neke vrlo važne funkcije rade isključivo društva arhitekata. Jedna od njih je neumoran rad na promociji provođenja arhitektonskih natječaja. Više puta smo danas govorili jesu li ti natječaji skupi, komplicirani, uvjetuju li nešto investitorima. Javni arhitektonski natječaji nisu idealna sustav, ali je najbolji sustav koji postoji. Svi moramo raditi na promociji i održavanju institucije natječaja jer je to nešto specifično za Hrvatsku. Vjerujemo da institucije koje su na budžetu brinu i prostoru, rade planove u najboljoj mogućnoj mjeri, no sve te institucije rade taj posao polako, temeljito i sporo. Život, aktivnosti, gradnja, kapital, nebriga o prostoru, neosjetljivost na javni prostor i javne interese dovode do toga da je vrlo često potrebno vrlo brzo reagirati. I to je trenutak kada nastupaju društva arhitekata, koja u suradnji s ostalim strukovnim udruženjima su često i jedini obrambeni mehanizam kojeg imamo prema nekakvoj devastaciji. Građani imaju oči uperene u društva arhitekata i očekuju od njih da daju stručno mišljenje koje trebali biti relevantno za diskusiju. Da bi se to napravilo treba temeljito proučiti činjenice, aktere, planove kako dugoročne tako i kratkoročne. Ako izađete s krivom informacijom, ako ste imalo nepripremljeni dogodit će se da se arhitekti proglase neupućenima, onima koji koče razvoj“, kazao je arhitekt Čerina te istaknuo pononovno rad Društva arhitekata Dubrovnik koje je prepoznala i gradska uprava.

„Grad je prepoznao angažman, stručnost, volju i želju da DAD sudjeluje u planiranju grada na duže vrijeme. Potpisali su sporazum s Gradom, što je nevjerojatno kvalitetan primjer. Vidimo da se slično sad dogodilo i u Splitu. Djelovanje Društva arhitekta Dubrovnik je primijećeno i od strane Udruženje arhitekata Hrvatske, a njihove su aktivnosti od strane Udruženja nominirane za nagradu Vicko Andrić za posebna doprinos u lokalnoj zajednici. Čini se da sve aktivnosti koje provodi DAD-u nisu bile dovoljne, pa su se upustili u nešto u Hrvatskoj potpuno nevjerojatno – izdavanje časopisa Mjera, koji se čim je izašao pokazao kao izvrstan strukovni časopis koji je i dobio medalju za konceptualni pothvat, a UHA-a ga je nominirala za nagradu Neven Šegvić za publicistiku. Stvarno mi je drago da im mogu čestiti na neumornom radu. Vaš rad je primjer svim ostalim društvima“, zaključio je Čerina.

Izložbu radova dubrovačkih arhitekata otvorio je gradonačelnik Mato Franković.

„Čast mi je što je ova izložba prezentirana u Lazaretima, prvoj karanteni na svijetu. Ujedno i prvom kulturnom objektu koji je u Grad Dubrovniku obnovljen europskim novcima, na što smo ponosni. Osobno sam ponosan da je među tim umjetničkim djelima prezentiran i dio gradskih projekata. Neki su novi i te se trebaju realizirati, a za njih je ishođena građevinska dozvola, ali i jedan dio projekata javne infrastrukture koji su postojali dugi niz godina, a kojima su dubrovački arhitekti dali novu dušu i tako dodatno oplemenili naš prostor. Čestitam svim arhitektima na činjenici da u naš život i naš kraj donose dodatne vrijednosti. Arhitekti su zapravo sjajni umjetnici. Ono o čemu uvijek moramo voditi računa i zato je najbolja stvar da ste danas došli ovdje je mjera – mjera u svemu, a posebno u gradnji“, poručio je gradonačelnik Franković.

Izložba ostvarenja dubrovačkih arhitekata 2017-2021 za javnost će biti otvorena do nedjelje, 24. travnja 2022.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here