Kad je Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film festivala sa svojom suprugom, prvi put sam s gliserom došao iz Slanoga gdje rado boravi do otoka Lopuda, svojih prijatelja, obitelji Bogdanović, začet je naziv novonajavljenog festivala, iako to tada nitko nije znao. Nakon cjelodnevnog druženja na mandraču, zapuhao je maestral i Miro je, kako ga svi zovu, počeo zabrinuto pogledavati prema namreškanoj površini mora. Vido Bogdanović ga je umirivao riječima: ne boj se, samo ajde put ponte, dođi do ponte i onda će te samo odnijet do Slanoga. Samo put ponte. Dobro, dobro… odgovarao je, iako pomalo odsutno, Purivatra. Kad je “uskočio” u gliser ohrabrio se i doviknuo: Vido, izvini, ali što je to ponta?

U međuvremenu je Purivatra dobro savladao sve tajne mora i struja, te vlastitim gumenjakom i po bonaci i po valovima iskusno plovi našim morem. A, ruku na srce, naučio je i što je ponta i još poneki lokalizmi.

Iz te anegdote, ali i simbolike riječi “ponta”, nastao je naziv novog Ponta Lopud Festivala, koji će se ovo ljeto po prvi put održati i na otoku okupiti uspješne filmaše.

Malo je poznato kako ste povremeno i stanovnik Slanog gdje imate kuću, koliko često dolazite, što Vas je privuklo ovom malom primorskom mjestu?

-Od ranog djetinjstva sam s roditeljima dolazio u Dubrovnik, sjećam se i uskotračne pruge i mog prvog leta avionom i to baš iz Sarajeva za Dubrovnik. Kad se nešto zavoli u toj dobi, ljubav valjda traje cijeli život. Prije desetak godina, supruga i ja smo kupili ruševnu staru kuću pored Slanog, podigli nad njom krov i od tada smo svako ljeto tu. Sklopili smo mnoga poznanstva u mjestu i obnovili stare veze s prijateljima iz Dubrovnika. Svako ljeto nakon što završi Sarajevo Film Festival, u Dubrovnik i Slano dovodimo prijatelje iz svijeta filma u želji da s njima podijelimo dio ovog prekrasnog iskustva, života na jugu Dalmacije.

Kako ste došli na ideju da baš na Lopudu organizirate jedan ovakav festival?

Kod nas se kaže: „Svako zlo za neko dobro“. Covid pandemija nam je pružila priliku da radimo od kuće, iz Slanog. Ovdje smo proveli prvu zimu, koja je bila blaga i ugodna. Promjena radnog ritma nam je dobro došla. Kao da je odjednom bilo više vremena i za razmišljanje, za rad u tišini i duge šetnje u prirodi. Naročito lijepo iskustvo bili su odlasci na obližnje otoke, Lopud i Šipan. Poznanstvo s Tildom i Vidom Bogdanović na Lopudu, priče o otoku i njegovim stanovnicima, povijesti, hrani. Te posjete arboretumu i samostanu, ostavile su snažan dojam na nas. Rodila se ideja o ovom mjestu kao savršenom ambijentu koji bi mogao ugostiti mlade kreativce iz regije i svijeta u potrazi za nadahnućem i znanjem.

Što je cilj ovog Festivala?

-U središtu zbivanja je nekoliko velikih, uspješnih stvaralaca iz svijeta filma i tridesetak mladih, talentiranih glumaca i redatelja iz šire regije, koji bi vodili razgovore, gledali filmove i družili se u potrazi za novim spoznajama i nadahnućem. Vjerujemo da je Lopud najljepše mjesto za takav susret i da će kreativna energija ovog petodnevnog događaja uspjeti povezati domaćine i goste na najbolji mogući način.

Ponta Lopud Festival je svojevrstan ‘kreativni hub’, a upravo je ‘ponta’ definirana kao vrh, cilj, znak prepoznavanja i smjerokaz. Mi smo zavoljeli otok na prvi pogled i jedan od vodećih motiva nam je da mu uzvratimo zasluženom pažnjom, da mu podarimo ono što mi znamo, da stvorimo novi sadržaj koji će biti dobro primljen, a s namjerom da i festival i otok steknu dodatnu međunarodnu prepoznatljivost.

Kome ste sve uputili pozive, ima li među njima poznatih imena ili se radi o odabranim filmskim djelatnicima, uvjetno rečeno, „u usponu“?

-Da, zbog vrlo kratkog vremena za pripremu ovogodišnjeg izdanja odlučili smo se za koncept „By Invitation Only“. Pritom su osnovni kriteriji bili: profesionalno iskustvo u filmskim projektima, nagrade, sudjelovanje na tzv. „training & industry“ programima Sarajevo Film Festivala i međunarodno iskustvo u radu. Radi se o polaznicima od 25-40 godina koje smo slobodni nazvati ”zvijezdama sutrašnjice”. Ono što nas posebno raduje je reakcija pozvanih, koji su to prihvatili kao veliko priznanje, ali i kao veliku priliku za daljnje razvijanje svoje profesije i širenje mreže poznanstava.

Obilazak lokacija za filmske projekcije na Lopudu; osnivači Ponta Lopud Festivala  Tilda Bogdanović, Miro Purivatra i SFF tim

Kako planirate uključiti domaće stanovništvo u program Festivala?

Ponta Lopud pripada Lopuđanima. Lokalno je stanovništvo izuzetno važna karika cijelog projekta i jedino zajednički možemo postići da se naši gosti na ovom jedinstvenom otoku osjećaju dobrodošlo, ugodno, lijepo te da s njega odu sa željom da se vrate.

Sretni smo da je ta pozitivna atmosfera koja se širi oko festivala već postignuta i u samoj pripremi. Svi nas zovu i žele se uključiti, nude nam svoju pomoć, svoje znanje, vrijeme i usluge. A to nema cijenu. Ove prve godine donosimo tri filmske projekcije koje će se prikazivati pod vedrim nebom, bez naplate ulaznica i svi zainteresirani Lopuđani, Dubrovčani i njihovi gosti su nam dobrodošli.

Pod nazivom “Ponta Lopud Gourmet” lopudski će ugostitelji tijekom festivalskog tjedna nuditi svoje delicije i za posjetitelje kreirati posebne festivalske menije po posebnim cijenama. A u subotu 3.07. organiziramo „Festu od mušula“.

Veliku zahvalnost dugujemo i najvećim otočkim gospodarstvenicima poput hotela Lafodia te Lopudu 1483, koji su od prvog upita pozitivno reagirali i sponzorski podupiru festival brojnim sadržajima. Ali posebno nas vesele reakcije Lopuđana koji nas podupiru i vesele se festivalu zajedno s nama.
Već sada razgovaramo o drugom izdanju festivala, pripremamo se započeti s pripremama na vrijeme i nadamo se da će ovaj festival zauzeti važno mjesto u životu Lopuda, Lopuđana i svih onih zaljubljenika u ovaj otok koji ga neumorno pohode.

Vi ste organizator i direktor Sarajevo Film Festivala, možemo reći najuspješnijeg festivala tog tipa u regiji, pratite razvoj filmske industrije. Možete li nam dati Vašu procjenu kvalitete filmskog stvaralaštva posljednjih godine u Hrvatskoj, Bosni, Srbiji, Makedoniji…?

-Neosporno je da ova regija ima izuzetne talente, režisere, scenariste, glumce. Raduje nas da su filmski centri pojedinih država, prije svega Hrvatske, Srbije i Kosova uspostavili vrlo profesionalan sustav za podršku filmskim autorima i industriji, tako da ne treba čuditi da ove zemlje bilježe i najveće pomake. BiH i Sjeverna Makedonija su nažalost još uvijek više prepoznati po pojedinačnim bljeskovima autora (Jasmila Žbanić, Teona Mitevska…) nego kroz sistemski rad na unapređenju kvaliteta filmske umjetnosti i industrije.

Većina projekata se sada radi u koprodukciji i neophodno je imati osnovno ulaganje iz vlastite države. Neki od mladih autora su iskoristili svoju šansu i na svjetskoj sceni je generacija mladih autora iz regije od kojih možemo očekivati daljnje uspjehe širom svijeta. Po meni, to su, između ostalih, Hana Jušić, Antoneta Alamat Kusijanović, Maja Miloš, Marko Đorđević, Visar Morina te Ognjen Glavonić koji obično radi van institucionalnih sistema zbog izuzetno osjetljivih tema koje obrađuje u filmovima. Dodajem i Enu Sendijarević iz BiH, koja živi u Nizozemskoj.

Nakon snimanja serije Game of Thrones u Dubrovniku i Dalmaciji puno se počelo govoriti o filmskoj industriji kao novoj gospodarskoj grani, u Dubrovniku čak i o gradnji filmskog studija, što Vi mislite o tome?

-Hrvatska je primjer uspješnog koncepta koji regulira poticaje za ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela. Srbija je također napravila ozbiljne pomake i naravno da je dolazak brojnih inozemnih produkcija i velikih investicija već realiziran. Slika Dubrovnika, ali i Istre, Splita i dalmatinske obale su već u brojnim svjetskim filmovima i serijama. To automatski znači da ste kontinuiranom produkcijom ohrabrili mlade ljude da se opredijele za tu profesiju. Kadrova imamo, ali je neophodno da se neprekidno obrazuju, rade na terenu i prihvate profesionalna pravila službe koje traže inozemni producenti. Dakle, veliki sam optimist u pogledu toga da bi filmska i TV produkcija, kao dio kreativne industrije, mogla zaposliti na stotine pa možda i tisuće novih mladih ljudi. A posredno, kroz ostale usluge (prijevoz, smještaj, dizajn, prevoditelji…) možemo očekivati boom kreativne industrije kao u Velikoj Britaniji, koja sudjeluje u njihovom BDP-u s oko 9%. Izgradnja filmskih studija je kapitalna investicija i potrebna je ozbiljna studija o njezinoj isplativosti.

Korona kriza filmsku je industriju, recimo tako, zaustavila, mnogi su festivali održani online, snimanja su bila odgođena ili otežana, je li to utjecalo na kvalitetu ili možda donijelo neke nove načine snimanja, poslovanja?

-Došlo je do drastičnog smanjenja produkcije. Istovremeno, bilo je nemoguće raditi velike i skupe projekte, tako da imamo pristojnu produkciju koja se temelji na niskobudžetnim projektima jer su mnogi autori pristali radije na takav rad nego na potpunu apstinenciju. Kvaliteta selekcije ovogodišnjeg Filmskog festivala u Cannesu je potvrda da su autori radili i tijekom pandemije. S nestrpljenjem očekujemo njihove filmove nastale u vrijeme Covid krize. Veliki sam pobornik gledanja filmova u kino dvoranama i nadam se da će se već tijekom ove jeseni film vratiti u kino dvorane na velika vrata i istovremeno značiti nova, velika ulaganja u bogate produkcije. Jedno je sigurno, a to je da su streaming platforme odlično iskoristile trenutak Covid krize i postale ravnopravni igrači s holivudskim studijima. No, konkurencija je uvijek dobrodošla i poticajna je za budućnost filmske umjetnosti i industrije.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here