Župan Nikola Dobroslavić održao je s gradonačelnicima i načelnicima s područja Dubrovačko-neretvanske županije radni sastanak u Hotelu Adria. Na sastanku je bilo riječi o cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom na području županije, Planu razvoja DNŽ za razdoblje 2021. – 2027. te tijeku turističke sezone u kontekstu pandemije COVID 19. Najviše pažnje privukla je tema gospodarenja otpadom, navedeni su fiksni i varijabilni troškovi kada bude funkcionirao Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, a mjesečna cijena otpada za pojedino kućanstvo od tri člana trebala bi iznositi oko 13 eura.

Župan Nikola Dobroslavić po pitanju teme vezane uz gospodarenje otpadom prvotno je kazao kako na ovoj temi nitko ne bi trebao prikupljati političke bodove te kako tome treba ozbiljno pristupiti.

-Imali smo neuspješan postupak javne nabave, takve cijene su bile neprihvatljive. Ocijenili smo to kao neprihvatljivo i da je to pokušaj visoke zarade na ovome projektu zato smo odlučili ponoviti natječaj, a proces moramo ubrzati radi rokova. Moram kazati kako je centar dimenzioniran sukladno zadnjoj verziji Plana gospodarenja otpadom RH i centar neće primati više od 60 posto količine otpada – kazao je župan koji je dodao kako će to biti uredan europski centar.

Direktor Agencije za gospodarenje otpadom, Josip Bačić održao je prezentaciju prisutnim gradonačelnicima i načelnicima.

-CGO Lučino razdolje je samo dio cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom  u našoj županiji. Naša studija izvedivosti je morala obrađivati cjelokupni sustav gospodarenja otpadom, a ne samo CGO kao investiciju – rekao je Bačić na početku.

Istaknuo je kako je u 2019. prema dostupnim informacijama 49 tisuća tona  odloženo na osnovna odlagališta u DNŽ.

-Moram kazati kako nije dovoljno razvijen sustav primarne selekcije, nemamo još niti jednu kompostanu premda su neke u Neretvi kako javne tako i privatne u izgradnji, nemamo niti jednu sortirnicu i nemamo dovoljan broj reciklažnih dvorišta. Ove aktivnosti nemaju veze s Centrom, to je sve na jedinicima lokalne samouprave, a ključne su u samom sustavu gospodarenja otpadom na području županije – rekao je Bačić.

Bačić nadodaje kako smo u 2019. imali rast komunalnog otpada, a odvojeno je 28,1 posto količine otpada, odloženo je ukupno 66,8 posto ukupne količine otpada.

–Daleko smo od planiranih brojeva za 2022. Međutim DNŽ je u odnosu na ostale županije u zlatnoj sredini, prvi su u odvajanju otpada sjeverne županije, Međimurska i Varaždinska, ali možemo se pohvaliti kako je naša županije prva u Dalmaciji. Da Centar danas radi mi ne bi znali kuda bi s 11 tisuća tona godišnjeg otpada koji je višak, jer imamo ograničene kapacitete tunela koji su nama definirani studijom izvedivosti i idejnim projektom – rekao je Bačić.

Prema izračunima došli su do brojke da kada Centar za gospodarenje otpadom bude uspostavljen, na deponiju će biti odlagano oko 13 tisuća tona, a do sada je to bilo oko 49 tisuća tona, što znači da će Centar primiti preostalih 38 tisuća tona.

-Prosječna količina otpada iznosi 72 tisuće tona, 31 tisuća su reciklati koji trebaju završiti u sortirnicama i 27 tisuća je miješani komunalni otpad koji završava preko pretovarnih stanica u Centru za gospodarenje otpadom, 11 tisuća ostataka iz sortirnica može završiti kod nas, a naš kapacitet je definiran s 38 tisuća tona godišnje. Dakle Centar se bavi tek ostatkom odnosno miješanim komunalnim otpadom. Radit ćemo RDF odnosno gorivi dio iz otpada koji ćemo pokušavati spaljivati odnosno energetski oporaviti u cementarama. Biološkom obradom ćemo proizvoditi bio plin, a na kraju bi na deponiji trebalo završiti 13 tisuća tona iz Centra i u odnosu na današnjih 49 tisuća tona je velika razlika – pojasnio je Bačić.

Koliko košta cjelokupni sustav gospodarenjem otpadom?

-Studija je projicirala da otprilike sveukupni trošak investicije i operativni trošak iznosi 228,60 eura po toni, ovu cijenu plaćaju nerezidenti i gospodarski subjekti. Za njih nema oprosta. Naknada za stanovništvo bi iznosila 116,4 eura po toni, na mjesečnoj razini naknada po kućanstvu će na početku iznositi  oko 13,26 eura za pojedino kućanstvo koje ima u prosjeku tri člana. Ta naknada mora pokrivati sve operativne troškove i sortirnice i prikupljanje otpada, kompostana i Centra za gospodarenje otpadom. Varijabilni dio ovisi o tome koliko je kućanstvo odnosno gospodarski subjekt predao miješanog komunalnog otpada, ako je predao više naravno da i više plaća, ako je predao manje ili nula onda plaća minimalnu cijenu – kazao je Bačić koji je dodao kako će jedinice lokalne samouprave morati same kreirati cijene kao i način prepoznavanja koliko je tko predao otpada, a kazao je i kako će postojati određene kvote otpada koje će određene gradovi ili općine moći predati u CGO.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković kazao je kako slijedi zatvaranje Grabovice koja će primati otpad još do 2022., i u tom trenutku Grad Dubrovnik morat će odvoziti otpad negdje drugo.

-Prema informacijama koje imamo najbliže raspoloživo odlagalište je negdje u Lici, onda znate kolika će cijena usluge odvoza otpada sve nas skupa koštati, zato mislim da je važno da mi svi ovdje prisutni damo punu podršku ovome projektu koji mora što prije početi. On mora prestati biti političko pitanje i istovremeno na nama je da osiguramo uslugu našim sugrađanima i razdvajanje otpada kao i kontrolu i nadzor.  

Druga točka na današnjem sastanku župana Dobroslavića s gradonačelnicima i načelnicima bio je Plan razvoja DNŽ. Prezentaciju je održala ravnateljica DUNEA-e, Melanija Milić. Država je donijela strategiju za Hrvatsku do 2030., a sada je potez na svim ostalim jedinicama lokalne samouprave da donesu svoj plan razvoja.

-Morate imati provedbeni plan za četiri godine, nakon usvajanja Plana razvoja, to je okvir kojim se moramo kretati. Mi smo u postupku izrade Plana razvoja, uključene su jedinice lokalne samouprave, a to sve već traje godinu dana i moramo ga privoditi kraju. Pozivam vas sve da se uključite i rečete što bi se trebalo sve naći u tome Planu razvoja jer ono što se ne nađe u tome Planu može vam biti sutra smetnja za realizaciju toga projekta – rekao je župan.

Kao treća točka o kojoj se danas raspravljalo je bio tijek turističke sezone u kontekstu pandemije COVID 19.

Načelnik Stožera Civilne zaštite DNŽ, Joško Cebalo rekao je kako imamo određeno povećanje te kako treba upozoriti na probleme na terenu.

-Vidimo da se određene manifestacije održavaju i zbog toga stožeri trebaju više kontrolirati i moramo biti prisutni na terenu. Odaziv na cijepljenje je dobar, a organizirat ćemo i cijepljenje na Korčuli – kazao je Cebalo.

Direktor Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije, Vladimir Bakić rekao je kako županija broji 34 posto turističkih rezultata u odnosu na 2019. godinu, odnosno 61 posto više u odnosu na prošlu godinu. Gosti koji su bili najbrojniji su Hrvati, Poljaci, zatim Slovenci, slijede posjetitelji iz BiH, Njemačke, Češke, a na zadnjem mjestu su Amerikanci.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here