Cjepivo protiv bolesti Covid-19 rasprostranjeno je diljem svijeta. I dok dio zemalja i dalje muku muči s procijepljenjem stanovništva prvom dozom, druge su već krenule s primjenom četvrte doze. Oko cijepljenja se, kao i oko mnogo drugih stvari tijekom ove pandemije, lome koplja javnosti.

Paylab, platforma za istraživanje plaća koja upravlja servisom MojaPlaća, je provela međunarodno istraživanje o tome utječu li iznos plaće, razina obrazovanja, spol i dob na stav ljudi o cijepljenju.

Sudjelovalo je više od 15.000 ispitanika iz 7 različitih zemalja – Bugarske, Hrvatske, Češke, Mađarske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije. Sami sudionici istraživanja bili su različitih pozicija – od nekvalificiranih radnika do top menadžmenta; razine obrazovanja – od radnika s osnovnoškolskim obrazovanjem do ispitanika s doktoratima; razine plaća – sudjelovali su oni s niskim, srednjim i visokim plaćama; dobi; a u podjednakoj mjeri su sudjelovali pripadnice i pripadnici oba spola. 

Ispitanici su zamoljeni da zaokruže  jednu od sljedećih tvrdnji: 

  • Ja sam za cijepljenje i cijepljen/a sam
  • Ja sam protiv cijepljenja
  • Dvoumim se, bojim se, ali sam više za cijepljenje
  • Dvoumim se, bojim se, ali više sam protiv cijepljenja  

Najviše zagovornika cijepljenja je u Rumunjskoj

Gledajući rezultate, tri četvrtine ispitanika iz Slovačke, Češke i Mađarske podržavaju cijepljenje i doista su cijepljeni. Najveći odaziv imali su Rumunji gdje se cijepilo 80% ljudi. To je u suprotnosti s Bugarskom gdje se samo 41% ispitanika cijepilo, dok se u Hrvatskoj (u trenutku provođenja istraživanja) cijepilo nešto više od polovice ispitanika.  Najviše protivnika cijepljenja pronalazimo u Bugarskoj, Hrvatskoj te Sloveniji.

Veće plaće i pozitivniji stav prema cijepljenju

Velika većina radnika koji spadaju u najviši platni razred u Slovačkoj, Rumunjskoj, Češkoj i Sloveniji – neovisno o njihovoj poziciji, razini obrazovanja ili spolu – je cijepljena i podržava primjenu cjepiva protiv koronavirusa. Za isti platni razred (>9. decil, odnosno 10 posto najplaćenijih radnika) u Mađarskoj, Hrvatskoj i Bugarskoj slika je nešto mutnija, pa tako između 33% i 100% visoko plaćenih Mađara, odnosno između 50% i 100% Hrvata te između 56% i 100% Bugara podržava cjepivo. Zanimljivo je napomenuti da su svi ispitanici stariji od 55 godina (100%) u ovoj visoko plaćenoj kategoriji u svim zemljama (osim Bugarske u kojoj nema ispitanika u ovoj kategoriji), cijepljeni i podržavaju cijepljenje. U svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem, izuzev Rumunjske, najveću razinu nesigurnosti u vezi s cjepivom pokazuju radnici s nižim plaćama i nižim stupnjem obrazovanja. Primjerice, 40% najslabije plaćenih Mađara je protiv cjepiva, kao i 57% mađarskih radnika s osnovnoškolskim obrazovanjem. S druge strane, u Rumunjskoj  je situacija potpuno suprotna – 100% njihovih nekvalificiranih radnika podržava cjepivo.

Podaci za Hrvatsku

Hrvatska prati ovaj trend: ispitanici s višim plaćama u pravilu su ZA cijepljenje, dok su slabije plaćeni radnici u većoj mjeri PROTIV cijepljenja.

Gledano prema spolu, nema značajnih razlika između muškaraca i žena u pogledu njihovog stava prema cijepljenju. Nešto više muškaraca je cijepljeno, ali je i veći broj muškaraca protiv cijepljenja, iz čega možemo zaključiti kako muškarci imaju jasnije izražen stav o toj temi.

Većina ispitanika starijih od 55 godina (84%) se cijepila i podržavaju cijepljenje, dok je taj postotak podosta niži kod mlađih ispitanika

Zaključci

Postoji definitivna razlika u stavovima u sedam promatranih zemalja. Prema istraživanju, ispitanici iz Rumunjske imaju najpozitivniji stav prema cjepivu, dok Bugari pokazuju najveći otpor prema cijepljenju. Općenito gledano, muškarci i žene u svakoj zemlji imaju slične stavove prema cjepivu. 

Što je viša pozicija i plaća u cijelosti, to je pozitivnija reakcija na cjepivo; isto tako, što je viši stupanj obrazovanja, čini se da postoji više povjerenja u cijepljenje. Negativni stavovi prema cjepivima glavni su problem javnog zdravlja u Europi i važno je da javnozdravstvene poruke budu prilagođene ciljanoj publici, posebno osobama s nižim stupnjem obrazovanja i nižim primanja, a za koje je utvrđeno da imaju manje povjerenja prema cjepivu. 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here