Iskustvo s COVID-19 pandemijom ima značajan efekt na aspekte psihičke dobrobiti dubrovačkih adolescenata, dokazalo je to i istraživanje koje je Poliklinika za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Opće bolnice Dubrovnik provela u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom i svim srednjim školama s područja Županije.

-Tijekom pandemije COVID-19 u Poliklinici za zaštitu mentalnog zdravlja djece i
mladih višestruko je povećan broj djece s ponašajnim i mentalnim teškoćama. Zbog
zabrinjavajućeg trenda proveli smo istraživanje među srednjoškolcima Dubrovačko-neretvanske županije o povezanosti COVID-19 pandemije, kazala je uvodno psihologinja Maja Hatvalić Capurso.

-U istraživanju je sudjelovalo 1115 učenika iz svih srednjih škola naše županije. Dokazano je kako veći stupanj anksioznosti stresa i depresije pokazuju oni koji su imali iskustvo hospitalizacije jedne ili više bliskih osoba, kao i oni koji su izgubili blisku osobu slijedom posljedica zaraze koronavirusom.

Zanimljivo je kako rezultati ispitivanja pokazuju kako je pandemija više utjecala na žensku, nego na mušku populaciju, ali bez obzira na sve, čak 25 posto mladih procjenjuje da je negativno i izrazito negativno utjecala na njihovo mentalno stanje, kazala je na konferenciji za novinare Silva Capurso, savjetnica u Poliklinici.

Dr. Davor Grilec, psihijatar i voditelj Poliklinike, razjasnio je to govoreći kako se u ovom istraživanju mjerila razina stresa, depresija i anksioznost, što je za djevojke karakteristično, jer se žene obično okreću introspekciji. Dodao je kako to ne znači da na muški dio populacije nije bilo negativnih utjecaja.

-Ovi podatci o razlici između muške i ženske populacije mogu zavarati. Porast agresivnog ponašanja i nasilja u društvu, kojem u zadnje vrijeme svjedočimo, kao i porast zlouporabe alkohola, duhana, droga i kockanja, govore o emocionalnim problemima kod mladih muškaraca. Uvjeren sam, kako bi, da se provede istraživanje agresivnog ponašanja, ono pokazalo velik utjecaj na mentalno zdravlje adolescenata muškog spola, nakon pandemije, zaključio je dr. Grilec.

-Ovi podatci o porastu emocionalnih problema obvezuju nas svih kao društvo da razgovaramo o mentalnom zdravlju mladih i djece kako bismo destigmatizirali i detabuizirali probleme mentalnog zdravlja i kako bismo poboljšali zdravstvenu zaštitu i rane intervencije, koje mogu spriječiti kasnije probleme, kazao je dr. Grilec dodavši kako je otvaranjem Poliklinike za mentalno zdravlje 2019. povećana dostupnost zdravstvene zaštite.

Jedan dio djece koji se jave u Polikliniku za mentalno zdravlje dolazi po preporuci školskih stručnih službi, no najviše ipak mladih i djece dolazi u pratnji roditelja, kazala je psihologinja Maja Hatvalić Capurso, dodajući kako se kod djece i mladih ne postavljaju dijagnoze, kako bi se izbjeglo poistovjećivanje s dijagnozama u osjetljivoj dobi te se svi problemi nazivaju jednim nazivnikom “emocionalne poteškoće”.

Siva Capurso objasnila je kako je zanimljivo da mladi najviše povjeravaju prijateljima, onda majkama, očevima, braći i sestrama, a vrlo rijetko nastavnicima i stručnom osoblju u školama. Istraživanje pokazuje i kako se srednjoškolci slabo informiraju u medijima. Informacije uglavnom dobivaju iz druge ruke, od obitelji i prijatelja, a vijesti vezane uz pandemiju slabo prate.

Zaključak ovog istraživanja i konferencije za novinare na kojoj je uz spomenute sudjelovao i ravnatelj Bolnice Mario Bekić jest kako je potrebna jača javno-zdravstvena akcija vezana uz uklanjanje stigme sa mentalnog zdravlja.

Ukoliko smatrate da vama ili vašem djetetu treba pomoć oko emocionalnih poteškoća, možete se javiti direktno u Polikliniku za mentalno zdravlje djece i mladih U OB Dubrovnik.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here