Svi Vlahovi ljudi, monografijsko izdanje DuLista predstavljeno je u ponedjeljak navečer u dvorani Visia.

-Neizmjerno mi je zadovoljstvo što smo DuListovu obljetnicu, naše prvo desetljeće djelovanja u javnom životu Grada zaokružili knjigom koju dajemo i darujemo Gradu! Knjigu o svima nama najdražem Vlahu – rekla je uvodno na promociji autorica projekta i glavna urednica DuLista Barbara Đurasović.

-Danas, je pred vama naša obljetnička knjiga, u kojoj smo ukoričili deset godina Feste od 1040. do ove 1050. Pred vama je izdanje dokumentarističkog karaktera istkano od čudesne ljubavi i ufanja, poniznosti i tradicije i neraskidive veze Grada i njihovog parca, Vlaha. Uokvireni u jednoj dekadi pred vama su „Svi Vlahovi ljudi“ i njihove priče, sjećanja, emocije, vjera, radosti, nada i štovanje – dodala je Đurasović.

Uz novinsku ekipu, koja se u određenim trenutcima tijekom tih deset godina i mijenjala, pratili su nas i prilozima nadopunjali i još neki dragi ljudi poput don Tome, velikog akademika Luka Paljetka, akademkinje Nelle Lonza i dakako gospođe Maje Nodari, sa svojom prepoznatljivom i predanom ljubavi prema baštini, i nadasve Svetom Vlahu.

O samom izdanju osvrnula s i povjesničarka umjetnosti Maja Nodari.

-Knjiga Svi Vlahovi ljudi sadržajno je podijeljena na nekoliko cjelina, koje su urednički zrelo razvrstale brojne teme svojih podlistaka, svojih zgodnih prigodnih knjižica, izdavanih o Festi svetoga Vlaha tijekom proteklih deset godina. Uz pripovijest o Vlahovim crkvama u središtu Grada i po svom dubrovačkom teritoriju, o Dubrovačkom Moćniku i Parčevim moćima, glavna su okosnica pripovijesti ljudi, oni koji čine Grad, oni koji vole i štuju Parca, sudjeluju u njegovoj Festi, mole mu se i u njegovu svetost uzdaju. Divna je to i dragocjena galerija festanjula, barjaktara, trombunjera, čuvara Vlahove tradicije, sastavnica njegove Feste koju njegujemo kao prvorazredni spomenik nematerijalne kulturne baštine, prepoznate po UNESCO-u i kao baštine čovječanstva – rekla je Maja Nodari i nastavila:

– Ali u prvom redu mi slavimo Festu našega Vlaha, Festu našega Grada, koja nam je mila, draga, domaća, lokalno kolorirana i srcu prirasla. Vlahova čeljad nisu „samo“ festanjuli, barjaktari, trznice, svirači Gradske glazbe, trubljači sa Sponze… Svi su oni u ovoj knjizi prikazani kao pojedinci, portretirani sa svojim obiteljima, u svojim domovima, pa se kao jedna od najvažnijih kvaliteta ove knjige izdvaja, zrcali…. dokumentarizam, na sjajnim fotografijama i u tekstovima; time se svaki od pojedinaca portretira kao zasebni protagonist, a od niza takvih sastavljena je FESTA. Tako svaki od sudionika donosi sa sobom i svoj kontekst, svoju osobnu priču, fotografiran s obitelji u ozračju svoga doma. Na njihovim se licima čita ponos, radost, pripadnost, pobožna atmosfera, u svakom se kadru fotografije ogleda dostojanstvena jednostavnost i raskoš ujedno… Bogatstvo, raznolikost i divotna scenografija jedinstvenog Dubrovnika nad kojim bdije ON, sveti biskup iz Sebaste. Vlahovi se ljudi tako ne portretiraju samo u ulozi festanjula, trombunjera ili barjaktara, nego i u ulozi supruga, oca, nona, brata, dunda, sudionika Feste u čijim se domovima i svakodnevici vjera umnaža, tradicija održava i prenosi. Tim je više točan naslov ove knjige Svi Vlahovi ljudi, jer bez ljudi Vlaho ne bi imao ni svoj Grad, a Grad čine prvenstveno ljudi – naglasila je. Pripovijesti Vlahovih ljudi, nastavila je dalje Nodari, su iskrene i pamtljive, dotiču se naših srca, intimne su i ljudske, donose ono što obični čovjek znade reći, a što obično ostaje izvan vrijednih znanstvenih i stručnih iskaza, a to je niska iskoristivih činjenica što ih teško mogu podariti drugi izvori.

-Ova edicija satkana od pripovijesti, sjećanja i neposrednog svjedočenja pojedinaca – metodološki gledano – mogla bi se uvjetno pripisati razini tradicijske historiografije. To je njena vrijednost u vremenu kada je kultura sjećanja spala na niske grane, svojevrsni „damnatio memoriae“ koji briše globalnom metlom sve pred sobom – podcrtala je Nodari.

-I najposlije, valjalo bi da ovo libro nađe mjesto u dubrovačkim domovima, da ga listaju i stari i mladi, te cijeneći tradicijski kod, nastave ugrađivati sebe u veliku, sveobuhvatnu dubrovačku temu koja se zove fenomen svetoga Vlaha. Jer, kako u libru zapisao i gradonačelnik Franković : „Ljubav je to koju ništa ne može dovesti u pitanje“! – zaključila je Maja Nodari.

Novinarske priče koje su ukoričene u ovu knjigu, njih četrdesetak, pisale su se gotovo same od sebe, no ponegdje je bilo potrebno i nešto novinarskog njuha, o čemu je ispričala višegodišnja novinarka DuLista Mia Njavro Banić. 

-Teško je u potpunosti opisati osjećaj Feste, prepričati sve one divne trenutke koji joj prethode. Zato smo riječ davali našim festanjulima, barjaktarima, našim trombunjerima i svima koji su utkani u Festu i Festa u njih. Tada, te priče su izlazile iz okvira našeg tjednika i postajale trajni memento zbog čega je Festa – Festa svih ljudi grada. Čast koju su nam ukazali naši sugovornici, pristajući pričati nam zbog čega su tradicija i ljubav dvije osnovne premise njihovih opisa Feste, pretakala se pomalo u tekstove, a tekstovi u priloge, pa u knjigu. I u jednom desetljeću hvatali smo nit usmene predaje svih Vlahovih ljudi. Jesmo li u tome uspjeli? Mislim da da – rekla je Njavro Banić te naglasila kako ćemo mi u našem novinarskom radu nastaviti i dalje, a vi uživajte u ‘uhvaćenim trenucima’ kojima smo zastali, čineći ih deset od tisuću i pedeset. Do nekih novih ‘Vlahovih’ ljudi!

Večer je dodatno uveličala klapa Kaše izvedbom Himne svetog Vlaha’, a događaju je uz dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića prisustvovao gradonačelnik Mato Franković, u ime župana dubrovačko-neretvanskog pročelnica Žaklina Marević, rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić i ovogodišnji festanjuli kapetan Teo Grbić i obrtnik Toni Cvjetković.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here