Važni kulturni, sportski i povijesni događaji kao i razni motivi iz umjetnosti, prirode i tradicije naše zemlje redovito se prikazuju na poštanskim markama Hrvatske pošte. Dugovječna je to tradicija i značajna praksa Hrvatske pošte koja kroz raznolikost motiva i visokom kvalitetom umjetničkih rješenja na ovaj način predstavlja zemlju u cijelom svijetu te čini važan dio identiteta države.

Prije nekoliko dana Hrvatska je pošta pustila u optjecaj novu poštansku marku, izdanja na temu mediteranskog nakita, a koja je značajna ne samo za filateliste, već i za sve Konavoke i Konavljane upravo zato što marka prikazuje konavoske naušnice, fjočicevrenčine ili renčine.

Fjočice su svečane, velike zlatne naušnice izvedene u filigranskoj tehnici, imaju oblik vezane vrpce te su bile dio svadbenog nakita, a djevojka ih je dobivala od mladoženjine familije neposredno pred vjenčanje pri takozvanom velikom obilježju. Dio su obiteljskog zlata koje se prenosilo s nevjeste na nevjestu, a čuvale su se s ostalim nakitom u kokulici, odvojenom dijelu škrinje. Marka s prikazom fjočica otisnuta je u nakladi od 50 000 primjeraka, a nominalna vrijednost je 12,30 kuna.

Fjočice na poštanskoj marki

No, ovo nije prvi put da su elementi tradicijske kulture Konavala prikazani na poštanskim markama Republike Hrvatske. Naime, 2017. godine Hrvatska je pošta u redovitom izdanju poštanskih maraka na temu hrvatske etnografske baštine prikazivala detalje narodnih nošnji kad je svoje mjesto u ovoj kolekciji našla i konavoska nošnja odnosno detalj konavoskog veza. Konavoski vez kojim su Konavoke isticale svoj društveni i bračni status kao i osobnu spretnost i sposobnost izrade geometriziranih motiva konavoskog veza, 2015. je godine kao vještina izrade uvrštena na listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, što je svakako utjecalo na uvrštavanje ovog motiva za izradu poštansku marku. Naklada maraka je 250 000 primjeraka, nominalne vrijednosti od 5 kuna.

Konavoski vez kao i konavoski nakit duboko je identitetski ukorijenjen u zajednici te su danas najvidljiviji simboli našeg kraja, a ovakvim i sličnim inicijativama na državnoj razini postaju i neodvojiv, prepoznatljiv i važan dio nacionalnog identiteta. Konavoska nošnja bila je i dio nacionalnog identiteta za vrijeme FNR Jugoslavije te osim uobičajenih propagiranja tradicijskih nošnji na smotrama folklora, i dizajn se koristio u svrhu propagande, pa se tako konavoska nošnja našla na novčanici od 100 dinara.

Novčanica iz ’63.

Riječ je o prikazu Konavoke do poprsja gdje se jasno vidi konavoski vez, čermica, crvenkapa, puce pod grlo, kao i verižice s konavoskim priobaljem u pozadini, a nalazi se na licu novčanice, dok je na naličju prikaz Dubrovnika. Narodna banka Federativne Narodne Republike Jugoslavije prvi put je novčanicu s prikazom Konavoke izdala 1. svibnja 1955., da bi je Narodna Banka Jugoslavije još jednom izdala 1. svibnja 1963. godine. U Konavlima su tu novčanicu zvali stoja, a kazivači se sjećaju njene realne vrijednosti: U doba izdanja pesetpete vrijedila je puno. Moglo se kupiti namirnica za cijeli tjedan, ali oko šezdesetdruge kilogram kruha stajao je 95 dinara. Inflacija učinila svoje.

Osim korištenja tradicijskih konavoskih elemenata u sklopu državnih politika i institucija kako kroz povijest tako i danas, ovim putem se moramo prisjetiti i gotovo kultnog prikaza nasmiješene Konavoke sa zlatačom na glavi, vezom na prsima i rukavima te ukrašenom čermicom i s bocom u rukama na etiketi likera dugovječne i poznate tvrtke Maraska. Njeni proizvodi, to jest likeri i alkoholna pića svjetski su poznati proizvodi koji se isporučuju na sve strane svijeta, a s njima i naša Konavoka putuje i predstavlja eleganciju i sklad nošnje našeg kraja.

maraska.hr

Kvalitetnom komercijalnom upotrebom tradicijskih elemenata, posebice na proizvodima dostupnim i međunarodnoj populaciji, potpomaže se stvaranje i percepcija nacionalnog identiteta i zajedništva. Tradicijska kultura kao jedan od važnijih elemenata koji sačinjava identitet države, njenih povijesnih, kulturnih i političkih specifičnosti, na ovaj način izlazi iz uobičajenih modusa prezentacije te poput ikonografskih prikaza postaju simboli zajedničke kulture, društvenog života i ekonomije.

Objavljeno u Samonikle priče iz muzeja

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here