Alen Munitić, direktor Kino Mediterana i čovjek koji je vratio film u manja dalmatinska mjesta, iznimno je zadovoljan odjekom povratka Ljetnog kina Cavtat publici. Splićanin korčulanskih korijena kaže kako im se već u prva dva gostovanja Kina Mediteran na krajnjem hrvatskom jugu dogodilo da su predstave rasprodane i da publiku, zbog mjera, moraju vratiti doma. Povratak kina, nakon više od 30 godina, na staro mjesto u Cavtatu, bio je za mnoge nostalgičan čin prisjećanja na djetinjstvo i mladost provedeno u tom prostoru, ali očito postaje i susretište današnje djece i mladih s filmom na velikom ekranu, ispod otvorenog neba. Bez ikakvog prenapuhivanja, otvaranje ili povratak ljetnog kina u Cavtatu pravi je ljetni hit kojega bi lokalna zajednica trebala i dalje graditi i razvijati. Tome se nada i Alen Munitić.

Dakle, obzirom da su već dva gostovanja Kino Mediterana u Cavtatu iza nas, kakvim biste ocijenili zainteresiranost publike za projekcije pod otvorenim nebom?

Izuzetno smo zadovoljni interesom publike u Cavtatu i čak se više puta
dogodilo da smo bili rasprodani. Nije lako vratiti gledatelje kući,
pogotovo kada nemamo reprize. Nažalost kapacitet je ograničen zbog mjera koje su na snazi. Ipak, najvažnije je da se projekcije održavaju, da je publika prepoznala ono što radimo i da se vidi da postoji potreba za kinom. Tako da vjerujem da je ovo samo početak naše priče u Cavtatu i jedne dugoročne suradnje gdje svakako moram spomenuti naše partnere iz Turističke zajednice Cavtat Konavle i zahvaliti na odličnoj suradnji.

Za sve one koji ne znaju, kako biste pojasnili koncepciju i filozofiju djelovanja Kino Mediterana, pokušaja oživljavanja kina po manjim mjestima? Zašto i čemu, zbog čega mislite da je to bitno i pronalazi li se tome pokriće u interesu publike?

Kino Mediteran je projekt revitalizacije kino dvorana i ljetnih kina u
Dalmaciji, u malim sredinama u kojima smo otvorili kina koja su bila
zatvorena godinama. Kino Mediteran ima 11 opremljenih kina koja rade
tijekom cijele godine, a u još desetak gradova putujemo kao i u Cavtat –
dolazimo u redovnim intervalima na dvodnevna ili trodnevna gostovanja i trudimo se da to nije samo ljeti već i zimi. Drugi važan dio našeg koncepta je naglasak na europske filmove. Prije pandemije kroz sva naša kina prolazilo je 60.000 gledatelja godišnje, sada su zbog pandemije te brojke nekih 40% manje, ali imamo manji kapacitet i brojna ograničenja. Ponosni smo na naše rezultate i uvijek volimo naglasiti da Kino Mediteran ne bi danas bilo ovako veliki projekt da ga gledatelji nisu prepoznali. A zašto je bitno u nekoj zajednici vratiti kino? Brojni su razlozi, ali naglasit ću samo da je odlazak u kino i moment druženja, uživanja u filmu na velikom platnu, kina postaju mjesta okupljanja, mjesta na koje imamo predivne uspomene. Rad s mladim generacijama i naučiti njih da postoji kino je poseban izazov, ali veseli nas stvaranje nove kino publike. I na kraju, mislim da naš projekt daje i doprinos razvoju kulturnog turizma svakog grada domaćina – turistima su ljetna kina posebne atrakcije, a naši filmovi dostupni su i domaćim i stranim gostima zbog dvostrukih titlova.

Za neke projekcije u Ljetnom kinu Cavtat se tražila karta više

Na koji način se uspostavlja suradnja s Kino Mediteranom, na koji način vi svojim angažmanom pomažete lokalnim zajednicama da pokrenu ljetne pozornice u svojim mjestima?

Nama je neophodna suradnja s lokalnim partnerima: većinom su to jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice ili pučka učilišta, no u nekim gradovima su to i udruge građana. Potrebno nam je djelomično lokalno financiranje, ali realno postavljamo troškove i trudimo se biti što manje na financijski teret našim partnerima. Kroz brojne potpore koje imamo iz nacionalnih i europskih fondova pokrivamo svoj hladni pogon, tako da to uvelike pojeftinjuje cijeli projekt. U brojnim smo zajednicama pomogli u obnovi infrastrukture – u opremanju kino dvorana i ljetnih kina, u infrastrukturnim poboljšanjima, u obnovi zapuštenih prostora. Većinom se takve investicije realiziraju uz potporu Ministarstva kulture, a mi pomažemo lokalnim partnerima u radu na aplikacijama. I ponavljam, ne radi se samo o ljetnim pozornicama, mi se zaista trudimo da se programi odvijaju i mimo ljeta, kako bi lokalno stanovništvo, pogotovo djeca i mladi, imali pristup kulturnom sadržaju.

Vi imate specifičan repertoar, kako birate filmove i naslove za pojedina mjesta? Imate uvijek i film za djecu unutar tri dana gostovanja – zašto tri, ne više?

Kako sam spomenuo negdje su to dvodnevna negdje trodnevna gostovanja. Tri dana su neka optimalna brojka jer sve više od toga postaje već neki mali festival i zahtjevnije je logistički i organizacijski. Tri dana se savršeno uklapaju i u naš programski koncept – jedan komercijalni, jedan dječji i jedan europski ili domaći film. Uvijek ćete u našim gostovanjima naći jedan kvalitetan naslov koji nije komercijalan, a trudimo se da europski filmovi budu publični, baš kako bi razbili tu predrasudu gledatelja prema takvoj filmskoj formi. Ovaj europski dio programa biramo i tražimo na velikim festivalima, često imamo nagrađene filmove i taj repertoar je vezan uz naš Festival mediteranskog filma Split odakle je i nastao Kino Mediteran. Programe za djecu, ali i komercijalne naslove biramo tako da ipak zadovolje određene kriterije – nije svaki američki film glup, dapače, i upravo u kombinaciji svih tih faktora koje uzimamo u obzir dođemo do programa koji čini zadovoljnima i nas kao organizatore i publiku. Smatramo da je važno da
je kino otvoreno za svih i da svako može na programu naći nešto za sebe.

Obzirom na vaše iskustvo, je li ipak pada interes za gledanjem filmova u kinima, obzirom na njihovu dostupnost kod kuće, iz naslonjača i vlastitog doma?

Naša kina ovo ljeto su puna i to svakodnevno. Ograničenja kapaciteta dovode do toga da su projekcije rasprodane, da publiku moramo slati kući, a da su rijetki termini kada možemo reprizirati filmove. Interes dakle postoji. Kina su prije pandemije što bi se reklo “išla uzbrdo” i 2019. godina je zaista bila rekordna. Trenutna situacija je optimistična međutim naravno da je lakše i opuštenije ljeti kada su projekcije na otvorenom, mislim da izazovi počinju na jesen i povratkom u kino dvorane. I ne mislim da je to zbog dostupnosti filmova kod kuće već zbog raznih ograničenja koja su postavljena nad kino dvoranama. Kada pričamo o dostupnosti filmova kod kuće, kina su preživjela i pojavu televizije i kabelske televizije i interneta, ali mislim da publika uvijek prepozna vrijednost gledanja filma na velikom platnu i kina kao mjesta izlaska i društvene interakcije. I mi smo pokrenuli svoju platformu Kino Mediteran od doma gdje svi mogu gledati filmove koje smo prikazivali u kinima prošlih sezona. Platforma ima svoje gledatelje, kina su i dalje puna, mislim da suživot postoji i da će kina itekako opstati u godinama koje su pred nama.

I u Ston od ove godine dolazi Kino Mediteran

Je li vaša mobilnost vaša najveća prednost? Na koliko ste mjesta prisutni u Dubrovačko neretvanskoj županiji? I, postoje li kriteriji koji se moraju zadovoljiti kako biste uopće započeli suradnju s nekom zajednicom?

Kako sam spomenuo imamo 11 opremljenih kina koja rade cijelu godinu, ljeti svakodnevno, zimi vikendom i oni se nalaze u nešto većim gradovima poput Hvara, Jelse, Supetra, Bola, Imotskog, Podgore itd. Mobilnost u kontekstu putujućeg kina je svakako velika prednost jer smo sposobni napraviti kino gotovo bilo gdje. Posebne lokacije su nam uvijek i poseban izazov. U Dubrovačko neretvanskoj županiji od samih početaka radimo na Lastovu i na Mljetu te u Ljetnom kinu Korčula u suradnji s Centrom za kulturu Korčula. U partnerstvu s Pučkim otvorenim učilištem Ploče vodimo program digitalnog kina u Pločama i njima smo pomogli u opremanju suvremenom tehnikom. Djelujemo na Pelješcu: Orebić -Viganj, a ove godine smo po prvi put u Trpnju i Stonu. I na kraju, eto nas na samom jugu, u Cavtatu, zaista predivnoj novoj lokaciji i priči za koju vjerujemo da će se nastaviti i nakon ove sezone. Naš kriterij – dobra volja. Ako lokalni partneri prepoznaju ono što radimo i ako smo si međusobna podrška, onda se sve može dogovoriti.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here