Poslovni dnevnik je napravio analizu plaća hrvatskih menadžera. U analizu su uvrstili ukupna primanja predsjednika Uprava kompanija iz sastava indeksa CROBEX te onih s najvećom tržišnom kapitalizacijom, ako nisu ujedno i sastavnice domaćeg dioničkog mjerila.

Čelnici najvećih domaćih kompanija uvrštenih na Zagrebačkoj burzi u prosjeku zarađuju 1,86 milijuna kuna godišnje, 10 puta više nego radnici kompanija koje vode, stranci su u globalu bolje plaćeni od domaćih menadžera, a možemo se pohvaliti i da većina žena na čelnim pozicijama ima iznadprosječne plaće. Osim toga, privatne kompanije menadžere bolje plaćaju od onih gdje udjel ima država, pa je kod “privatnika” mnogo veća razlika između plaća čelnih ljudi i “običnih” radnika, gotovo 20 puta.

Analiza je pokazala da su čelni ljudi 17 najvećih kompanija prošle godine ukupno zaradili 31,7 milijuna kuna. Radi se isključivo o bruto primanjima koja se sastoje od fiksnog i varijabilnog primitka, odnosno godišnjeg bonusa te primanja u naravi. U analizu nisu uvršteni bonusi u dionicama s obzirom da ih isplaćuje tek nekolicina kompanija.

Titulu najbolje plaćenog hrvatskog menadžera ponio je Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantica i najveći pojedinačni dioničar te kompanije s 50,2 posto udjela. Tedeschijeva godišnja plaća od 4,63 milijuna kuna tako je “tiha patnja” mnogim njegovim kolegama koje vode domaće kompanije. Od toga fiksna plaća iznosi 2,74 milijuna kuna, varijabilna naknada 1,54 milijuna kuna, a primici u naravi malo manje od 347.000 kuna.

Tedeschi je ujedno i jedini menadžer u ovoj skupini s primanjima iznad 4 milijuna kuna. Između 3 i 4 milijuna kuna godišnje svoje čelnike plaćaju dvije istarske kompanije, Adris i Arena Hospitality Group (AHG), zatim Hrvatski telekom te Ericsson Nikola Tesla.

Skupinu menadžera plaćenih između milijun i 2 milijuna kuna predvodi Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Rivijere. Čelnik naše najveće turističke kompanije ukupno je lani primio 1,65 milijuna kuna. No, Kukurinova plaća bila bi daleko veća da nije bilo pandemije. Naime, uprava je pristala na smanjenje svojih plaća za trećinu od travnja prošle godine, a odgođena je i isplata bonusa za 2019. godinu. Bez bonusa zbog COVID krize ostao je i Marinko Došen iz AD Plastika koji je lani zaradio 1,35 milijuna kuna. Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara od 20. siječnja prošle godine dobio je 1,61 milijun kuna, od čega 260.000 kuna bonusa. U vezi Končara zanimljiva je činjenica da je Kolakov zamjenik, Ivan Bahun, lani zaradio gotovo 212.000 kuna više, ponajprije zbog dvostruko većeg bonusa od 548.000 kuna. Ovu skupinu zaključuje Boris Batelić iz Optima telekoma sa 1,25 milijuna kuna primanja.

Do milijun kuna plaće dobilo je 6 menadžera. U toj je skupini i Marko Domijan, glavni izvršni direktor Atlantske plovidbe (922.605 kuna), Danko Deban iz Ingre (861.674 kune), Stjepan Adanić iz Janafa (813.773), Hrvoje Kekez iz Đure Đakovića (577.114 kuna) te Slavko Ledić iz Kraša (537.024).

Što se tiče „odriješene kese“, najveća razlika između plaće čelnog čovjeka i običnog radnika, uz već spomenuti Arena Hospitality Group, može se vidjeti u Hrvatskom telekomu (18,9 puta) te Podravci (17,9) puta. S druge strana, najmanja je razlika u Atlantskoj plovidbi, svega tri puta, što se može objasniti visokim primanjima pomoraca. Ako isključimo Janaf i Kraš zbog ranije navedenih razloga, mala je razlika i u Viktoru Lencu (4,7 puta) te Ingri (5,3 puta) i Ini (5,5 puta), donosi Poslovni dnevnik, a cijeli tekst možete pročitati Ovdje.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here