Prve službene rezultate popisa stanovništva 2021. za Dubrovniknet komentirala je sociologinja dr.sc. Nikolina Hazdovac Bajić, znanstvena suradnica na Institutu Ivo Pilar. Iako se očekivao pad broja stanovnika, ona smatra kako je 400 000 ljudi manje u RH iznenađujući podatak.

-Prema objavljenim podacima koji su, treba napomenuti, još uvijek privremeni, zabilježen je pad ukupnog broja stanovnika RH za gotovo 400 000. Premda je pad ukupnog broja stanovnika nešto što smo očekivali, gubitak u ovoj mjeri je ponešto iznenađujući. Izgubili smo stanovnika otprilike koliko ih ima u Splitu i Rijeci zajedno, kaže Hazdovac Bajić. Dodaje kako demografi već jako dugo, od 1991. upozoravaju na pad ukupnog broja stanovnika.

Procjene broja iseljenog stanovništva bile su netočne

– Procjene broja iseljenih, koje Državni zavod za statistiku donosi svake godine, pokazale su se netočnima. Po njihovim procjenama migracijska bilanca je iznosila nešto iznad 110 000 više odseljenih nego useljenih. Prema podacima popisa to je bliže brojci od 250 000 ljudi, čime je ukupni broj stanovnika RH pao ispod 4 milijuna.

Najveći pad broja stanovnika zabilježen je u Slavoniji. Čak su 4 slavonske županije uz Sisačko-moslavačku među najvećim „gubitnicima“. Slavonija je već dugo demografski u izrazito nepovoljnoj situaciji, veliki je broj ljudi iselio. Veliki pad stanovnika u Sisačko-moslavačkoj županiji u određenoj je mjeri i posljedica potresa iz 2020.

Zagreb i obalne županije bilježe najmanji pad, ali…

– Najmanji gubitak stanovništva, iako ipak gubitak, bilježe sjever Hrvatske, Zagreb i županije uz obalu.

Prema nekim demografima, smanjeni gubitak stanovnika priobalnih županija rezultat je, ne samo stvarnih migracija (razvoj turizma privlači radnu snagu), nego i fiktivnih migracija. Naime dio ljudi prijavljuje se na adrese vikendica i apartmana zbog različitih beneficija koje na taj način ostvaruju (manji porezi, otočne iskaznice, nagrade za novorođenče i sl.).

Bez obzira na ovo, jasno je da su županije koje bilježe najveći pad neperspektivne za mlade ljude, ne nude mogućnost zaposlenja i uvjete za život kakve i danas mladi ljudi i mlade obitelji očekuju i traže. Situacija je nešto povoljnija u Zagrebu i obalnim županijama. Ako se ovi trendovi negativnog prirodnog prirasta, negativnog migracijskog salda i starenja ukupnog stanovništva nastave, onda se stvara jedan začarani krug iz kojeg se teško izvući. No, ipak s nekim detaljima treba čekati dok ne izađu drugi podaci koji su prikupljeni u popisu, kaže sociologinja s Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar.

Smanjen broj stanovništva, a apartmanizacija cvjeta

– Što se tiče smanjenog broja kućanstava, to je izravna posljedica gubitka stanovništva. U Sisačko-moslavačkoj županiji na to su utjecali i potresi.

Podatak da broj stambenih jedinica raste, pomalo je iznenađujući među ovim brojkama. Pad broja stanovnika trebao bi dovesti do pada potražnje za stanovanjem. Međutim, ovaj rast, osobito  u priobalnim županijama, barem djelomično je rezultat apartmanizacije i izgradnje jedinica koje će služiti za turističke svrhe.

Treba ipak navesti kako povećana ponuda stambenih jedinica utječe i na mogućnosti za povećanje stanovništva kroz useljavanje i mogućnosti da ljudi formiraju nove domaćinstva, zaključuje Nikolina Hazdovac Bajić.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here