Dom Marina Držića smatra neprihvatljivim i neutemeljenim Zakon o kulturnom nasljedstvu Republike Srbije i njegov članak 23. koji ističe dvojnu pripadnost dubrovačke književnosti. Opetovano svojatanje hrvatske kulturne baštine nastavak je skandalozne prakse čiji je izdanak uvrštavanje drama Marina Držića u ediciju „Deset vekova srpske književnosti“ u nakladi Matice srpske iz Novog Sada.

– Prisvajanje hrvatskih književnika u pokušaju popunjavanja rupa srpske književnosti koja nema pisanih djela na svom narodnom jeziku do pojave Dositeja Obradovića u drugoj polovici 18. stoljeća, navodi nas na pitanje koliko su u Srbiji pažljivo pročitali i shvatili poruke Marina Držića.

Laž i krađa svojstvo su ljudi „nahvao“ koje je Držić davno raskrinkao kao one koji srce ne nose prid očima već im se ono maškarava. Zakon kojim pokušavaju proglasiti dubrovačku književnost i srpskom smatramo upravo time – maškaravanjem istine. A istina koja svakoga može pogledati u oči je kako je Marin Držić najveći hrvatski komediograf i jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca uopće, ističe Nikša Matić, ravnatelj Doma Marina Držića

– Dom Marina Držića, kao nacionalni referentni centar za pružanje svih informacija o njegovom životu i radu, sustavno radi na brendiranju lika i djela Marina Držića, ne samo u Hrvatskoj već i u inozemstvu. Budući da je Držićeva pozicija unutar hrvatske književnosti  neupitna, naši projekti fokusirani su na popularizaciju njegovih djela.

Prvi integralni prijevodi Dunda Maroja na engleskom i Skupa na francuskom jeziku predstavljaju preduvjet i poticaj za izvođenje Držićevih drama u integralnom obliku na stranim pozornicama.

Integralna strip izdanja Novele od Stanca i Dunda Maroja olakšavaju čitanje Držića ne samo srednjoškolcima u sklopu lektire, već i svim ljubiteljima njegove riječi.

Afirmaciji hrvatske kulture u svijetu kroz Marina Držića pridonijela je i izložba u suorganizaciji naše ustanove koja se održala u Nacionalnoj knjižnici Braidense u Milanu od srpnja do rujna 2021., a nosila je naziv Marin Držić – hrvatski Shakespeare.

Naposljetku, i najstariji likovni prikaz Marina Držića – bista Ivana Rendića, čija se fotografija upravo ovih dana pojavljuje, kao prilog člancima povodom ovog skandaloznog zakona, čuva se u našoj ustanovi, zaključuje Matić.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here