U izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu objavljena je nova knjiga Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću povjesničara i dominikanca prof. dr. sc. Stjepana Krasića.

Knjiga na više od 400 stranica donosi pregled razvoja knjige i knjižnica kao i cjelokupnog društvenog, kulturnog, političkog i znanstvenog konteksta tog razvoja do razdoblja novoga vijeka te iznosi na vidjelo važnu i dosad nepoznatu stranicu hrvatske kulturne prošlosti posvećenu prvoj javnoj knjižnici na hrvatskom tlu te trećoj u Europi, knjižnici samostana sv. Dominika u Dubrovniku.

Knjigu su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u četvrtak 5. svibnja predstavili sam autor prof. dr. sc. Stjepan Krasić i predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo na Odsjeku za informacijske i komunikacijske djelatnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, a velikom broju okupljenih uzvanika obratila se i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Autora knjige prof. dr. sc. Stjepana Krasića prilikom stvaranja ovog izdanja nije zanimala samo suha faktografija osnivanja pojedinih knjižnica, nego i uloga koju je u pojedinom povijesnom razdoblju imala knjiga kao moćni instrument u izobrazbi i preobrazbi – osobito u vrijeme humanizma i renesanse. Bilo je to vrijeme – kako netko reče – kada je europski čovjek zahvaljujući knjizi konačno otkrio sebe i svijet oko sebe te jednim okom gledao unazad, na antiku, a drugim okom na budućnost koja je bila pred njim, rekao je autor naglasivši pritom važnu ulogu knjige kao univerzalnog i nezamjenjivog prijenosnika znanja.

U knjizi je naglašen i fenomen „malog velikog grada“, grada Dubrovnika koji je, istaknuo je prof. dr. sc. Stjepan Krasić, sebi i čovječanstvu davao nerazmjerno mnogo više nego što se to od njegove fizičke veličine moglo očekivati.

Knjiga Stjepana Krasića izuzetan je doprinos proučavanju ne samo povijesti hrvatskih knjižnica, već cjelokupne hrvatske baštine koja je sačuvana upravo zahvaljujući knjižnicama. Ona može biti korisna literatura ne samo onima koje zanimaju knjižnice nego i svima koji proučavaju povijest, povijest umjetnosti, povijest znanosti, pa i arhitekturu i druga područja. Stjepan Krasić pravi je „renesansni čovjek“ i jedino je takva osoba mogla napisati ovakvu sveobuhvatnu knjigu, naglasila je na predstavljanju prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević izrazila je zadovoljstvo što je knjiga objavljena u nakladi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu rekavši da je njome ispisano važno poglavlje povijesti knjige i knjižnica u Hrvatskoj.

Iznoseći teze i otkrivajući rezultate svojih istraživanja, profesor Krasić temu je zahvatio u svoj njezinoj širini, navodeći mnoštvo podataka i kurioziteta, koji će probuditi interes ne samo knjižničara i povjesničara, već i svih onih kojima su bliske teme vezane uz kulturu, istaknula je glavna ravnateljica NSK.

Knjiga Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću izdana je u nakladi od 200 primjeraka. Urednica je knjige viša stručna savjetnica za odnose s javnošću u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Nela Marasović.

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Zaklade Adris.

O autoru

Stjepan Krasić rodio se u Čitluku kod Mostara 1938. godine. Član je dominikanskog reda. Studirao je u Dubrovniku, Zagrebu i Rimu gdje je postigao dva doktorata, iz teologije i povijesti. Punih 35 godina predavao je povijest i metodologiju znanstvenog rada na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskoga u Rimu i obnašao razne akademske službe u inozemstvu i u domovini. Nakon povratka u domovinu 2008. godine, predavao je povijest na Međunarodnom sveučilištu u Dubrovniku (Dubrovnik International University). Član je više znanstvenih i kulturnih udruga i ustanova u zemlji i inozemstvu, među kojima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (dopisni član) i Međunarodne akademije tehničkih znanosti sa sjedištem u Moskvi.

Dobitnik je 20 nagrada raznih kulturnih i znanstvenih ustanova u zemlji i inozemstvu, među kojima četiri nagrade za životno djelo te dviju nagrada koje dodjeljuje Predsjednik Republike Hrvatske: Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića „za izuzetne rezultate u istraživanju povijesti Hrvata“ (1998.) i  Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (2020.) „za izniman doprinos istraživanju, očuvanju i promicanju hrvatske kulturne i duhovne baštine u Republici Hrvatskoj i svijetu“  kao i počasnog doktorata Sveučilišta u Zadru (2005.) “za izuzetne doprinose na području humanističkih znanosti, polju povijesti, u proučavanju novije hrvatske povijesti, osobito visokog školstva u Hrvatskoj, posebice u Zadru”.

Stjepan Krasić autor je 32 knjige i oko 300 znanstvenih rasprava objavljenih u raznim časopisima u zemlji i inozemstvu. Njegove znanstvene rasprave beziznimno otkrivaju ne samo nepoznate, nego i neslućene činjenice iz hrvatske kulturne prošlosti, pomičući znatno u prošlost ono o čemu smo mislili da već sve znamo.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here