Dosta burno bilo je proteklih dana u Hrvatskoj komori medicinskih sestara i tehničara, jer je prvo smijenjen, a potom i vraćen na mjesto predsjednika Mario Gazić čiji rad, pokazalo se, veći dio članova komore podupire i poštuje. O pokušaju privatizacije Komore i nametanja pojedinačnih interesa, umjesto zalaganja za javne i zajedničke interese sestara i tehničara u narušenom zdravstvenom sustavu, porazgovarali smo sa Snježanom Busančić, predsjednicom HKMS dubrovačko – neretvanske podružnice. Diplomirana medicinska sestra i sveučilišna magistra menadžmenta kvalitete u zdravstvu, ujedno se pokazala kao pravi izbor i sugovornica od koje smo mogli doznati koji problemi tište medicinske sestre, mogu li se riješiti i spriječiti odljev sestara u inozemstvo.

Proteklih dana bilo je burno stanje u Komori, kako Vi, kao predsjednica dubrovačko-neretvanske podružnice gledate na sve to što se događalo?

Poništenjem odluke Vijeća kojom je predsjednik Komore razriješen dužnosti, medicinske sestre i tehničari jasno su rekli kako trgovini nije mjesto u sestrinskoj profesiji, što me čini jako sretnom i ponosnom. Odluka Vijeća bila je protustatutarna i temeljena na neistinama. Unatoč jasno iznesenoj obrani predsjednika temeljenoj na činjenicama kao i argumentiranoj raspravi vijećnika u korist predsjednika nepovjerenje mu je izglasano sa 11 glasova za i 10 protiv. Ovakav ishod glasovanja pobudio je sumnju kod članstva te su delegati Skupštine, najvišeg tijela Komore, tražili sazivanje izvanredne sjednice kako bi i oni bili upoznati sa razlozima donošenja ove odluke. Nakon podnesenog izvješća o radu Vijeća i iznesenih razloga za smjenu predsjednika od 75 delegata, 69 je glasalo za poništenje odluke čime je kolega Gazić vraćen na mjesto predsjednika HKMS-a. Zbog protustatutarnog načina rada i protustatutarnog donošenja navedene odluke delegati su izglasali nepovjerenje i razriješili Vijeće Komore. Ovime su jasno dali do znanja kako vjeruju činjenicama te kako obmanama, neistini i trgovini nema mjesta u sestrinstvu.

Bivši i sadašnji predsjednik je rekao kako je to bio neuspjeli pokušaj privatizacije Komore i da se jedan klan pobunio na njegov prijedlog da se ubuduće čelništvo bira sistemom – jedan član jedan glas. Slažete li se s time?

U potpunosti se slažem s njegovom izjavom. Delegati su na jednoj od sjednica dali prijedlog da se izbori u Komori održavaju po sistemu jedan član-jedan glas. Predsjednik je prijedlog prihvatio uz obećanje kako će do kraja mandata nastojati osigurati tehničke uvjete da se sljedeći izbori za predsjednika Komore provedu po tom sistemu. Ovaj način osigurava pravedne i svim članovima dostupne izbore što ne odgovara onima koji pojedine funkcije osiguravaju lobiranjem i trgovinom. Smjena predsjednika Gazića planirana je, vjerujem, od početka rada ovog sad već smijenjenog Vijeća. Cilj pojedinih vijećnika odnosno „klana“ bio je na mjesto predsjednika izabrati „svoju“ osobu i privatizirati komoru u svrhu zastupanja i promicanja svojih osobnih interesa, a ne interesa svih medicinskih sestara. Stoga je odmah tri radna dana nakon donesene odluke o razrješenju predsjednika sazvana nova sjednica na kojoj je sa 11 glasova za, donesena odluka o raspisivanju natječaja za izbor i imenovanje novog predsjednika, iako je statutarni rok za imenovanje novog predsjednika 120 dana. Ova jako neugodna epizoda, na sreću svih nas, dobro je završila i otvorila put transparentnijem načinu rada Komore i njezinoj daljnjoj modernizaciji.

Kakvim ocjenjujete njegov rad u smislu toga koliko je i što napravio za dobrobit medicinskih sestara i tehničara u zdravstvu?

Komora je tijelo koje ne može donositi zakone, ali može i mora predlagati i upozoravati. Predsjednik Gazić u protekle dvije godine stalno upozorava nadležne na brojne probleme u sestrinstvu. Njegov rad najbolje možete prepoznati u izjavi ministra zdravstva na sjednici Saborskog odbora za zdravstvo održanoj u svibnju ove godine. Po prvi put nakon skoro 18 godina postojanja Komore rečeno je kako je komora jasno apostrofirala probleme medicinskih sestara, te kako će ministarstvo aktivno raditi na njihovu rješavanju. Tijekom covid pandemije predsjednik se iskazao i kao izvrstan koordinator, osiguravajući dovoljan broj medicinskih sestara bolnicama kojima je to bilo potrebno. To najbolje mogu potvrditi kolegice, glavne sestre ustanova u kojima je zbog velikog broja pacijenata i nedostatka medicinskih sestara pružanje zdravstvene skrbi bilo upitno. U tom periodu predsjednik se i sam stavio na raspolaganje za pomoć u KB Dubrava. Taj volonterski rad bio je i jedan od razloga koje mu je Vijeće stavljalo na teret. Teretili su ga kako je volontiranjem u KB Dubravi naštetio Komori jer je za vrijeme svog radnog vremena tri sata provodio pomažući drugim medicinskim sestrama. Nešto krajnje pozitivno su pokušali pretvoriti u nešto krajnje negativno. Nadalje, jasno je ukazao na probleme medicinskih sestara u sustavu socijalne skrbi. Na njegov prijedlog Vijeće je osnovalo Povjerenstva za medicinske sestre izvan sustava zdravstvene skrbi koje će se baviti rješavanjem problema medicinskih sestara prvenstveno u sustavu socijalne skrbi kao i u drugim sustavima u kojima rade medicinske sestre. U rješavanju problema medicinskih sestara izvrsnu suradnju postigao je i sa sindikatima i udrugama medicinskih sestara znajući kako samo jedinstveni možemo doći do zajedničkog cilja, a to je boljitak sestrinske profesije.

Što biste istaknuli kao najveće probleme u vašoj struci, radnom okruženju, što je najproblematičnije, a rješivo? Svjesni smo koliko sestara nedostaje, da su mnoge otišle za inozemstvo, je li razlog u plaći ili nekim drugim okolnostima?

Od brojnih problema u sestrinstvu, poput nepriznavanja visokog stupnja obrazovanja, neodgovarajuće sistematizacije, preopterećenosti administrativnim poslovima, problema obrazovnog sustava, neodgovarajuće plaće i sl. gorući i najveći problem je nedovoljan broj medicinskih sestara. Prema podacima iz 2020. godine u Hrvatskoj nedostaje oko 5 000 sestara kako bi se popunile važeće sistematizacije. Godinama se govori i upozorava o nedostatku i preopterećenosti medicinskih sestara. Problem je svima jasno postao vidljiv tijekom covid pandemije, kad je zbog nedostatka medicinskih sestara postalo upitno i pružanje zdravstvene skrbi. Nedostatak medicinskih sestara povlači za sobom brojne prekovremene sate i premorenost što za posljedicu ima veliko nezadovoljstvo među sestrama. Potplaćenost jest jedan od razloga odlazaka sestra u inozemstvo, ali smatram kako ipak, u tome ključnu ulogu imaju radni uvjeti i organizacija posla. Nema toga novca kojim se jednoj medicinskoj sestri ili tehničaru mogu platiti noći provedene uz bolesnika, stresne situacije u borbi za život i odsutnost iz obiteljskog života. Medicinske sestre svoj poziv žive. Sestrinstvo nije samo profesija, sestrinstvo je način života. Svakako da svi mi radimo kako bismo sebi osigurali financijsku stabilnost, ali osjećaji koji vas preplave kad vidite da je pacijentovo poboljšanje rezultat našeg rada nisu mjerljivi ni kunama ni eurima. Često se u radu susrećemo s nedostatkom sredstava za rad i prevelikim obimom posla, što zapravo stvara nezadovoljstvo i dodatni stres. U tim uvjetima dajemo dodatne napore kako bismo pacijentu pružili najbolju moguću skrb. Stoga je neophodno poraditi na organizaciji sustava i osiguranju boljih uvjeta rada za medicinske sestre na svim razinama pružanja zdravstvene zaštite.

Kakva je situacija po pitanju nedostatka sestara i tehničara u našoj županiji, što se tiče brojki i ekipiranosti u bolnici i ostalim zdravstvenim ustanovama?

Stanje u našoj županiji je bolje u odnosu na godine prije pandemije. U OB Dubrovnik trenutno imamo zaposlene 404 medicinske sestre što je oko 10-tak sestara više nego ranije. To još uvijek nije optimalan broj medicinskih sestara, ali je bolje. Godinama smo imali situacije kada bi se na natječaj za prijem u radni odnos 30 medicinskih sestara javila 1 ili niti jedna. Danas je taj broj puno veći tako da će ovih dana s radom započeti još 9 medicinskih sestara. Značajno je napomenuti kako su grad i županija prepoznali problem, te su u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i sindikatom medicinskih sestara naše županije pokrenuli brojne radnje kojima bi se osigurao veći broj sestara na našem području. Predloženo je otvaranje još jednog razreda za obrazovanje medicinskih sestara pri Medicinskoj školi Dubrovnik, stipendiranje učenika srednje medicinske škole i studenata studija Sestrinstva, subvencioniranje smještaja za sestre koje dolaze iz drugih krajeva Hrvatske kao i izgradnja stanova za zdravstvene djelatnike na Pobrežju. Ostaje nam još uvijek problem medicinskih sestara u sustavu socijalne skrbi koji će se, vjerujem, rješavati na državnoj razini.

Koliko je odjel sestrinstva na našemu sveučilištu pomogao u populariziranju te struke, ali i dostupnosti obrazovanja sestara?

Obrazovanje i trajna edukacija temelji su uspješnosti i napretka sestrinstva. Prepoznavši potrebu za obrazovanjem medicinskih sestara sveučilište u Dubrovniku akademske 2008/2009 pokreće predidplomski stručni studij Sestrinstvo, a 2014/2015 i specijalistički diplomski stručni studij Kliničko sestrinstvo. Do danas je više od 170 studenata završilo preddiplomski i oko 30 studenata diplomski studij sestrinstva. Značajno je napomenuti kako od ukupnog broja od 1031 medicinske sestre u našoj županiji svaka treća medicinska sestra ima jedan od viših stupnjeva obrazovanja, što odgovara prosjeku na državnoj razini. O značaju dostupnosti obrazovanja u našem gradu najbolje mogu govoriti kolegice i kolege koje su studirale u drugim gradovima. Studij sestrinstva je sam po sebi vrlo obiman i zahtijevan. Osim teorijskog, velika je satnica i praktičnog dijela nastave. Ukoliko sve to obavljate uz rad, možete pretpostaviti koliko je teško organizirati poslovne i obiteljske obveze i putovati kilometrima do drugih gradova. Mogućnost studiranja na našem sveučilištu uvelike je doprinijela ovako dobrom udjelu visokoobrazovanih sestara u našoj županiji, a samim time i pružanju kvalitetnije sestrinske skrbi.

Kako povećati interes mladih za taj humani poziv?

U našem društvu sestrinstvo je na žalost još uvijek marginalizirano. Djelatnost sestara obuhvaća sve postupke, znanja i vještine iz područja zdravstvene njege. Nerijetko se pojam zdravstvena njega veže isključivo za pružanje njege pojedincu u obavljanju osobne higijene. Međutim, zdravstvena njega je puno kompleksnija djelatnost koja zahtijeva primjenu specifičnih vještina i znanja, temeljenih na znanstvenim spoznajama iz područja sestrinstva, medicinskih, prirodnih i humanističkih znanosti. Interesa za ovo zanimanje ima, ali zbog već navedenih problema dolazi do brzog izgaranja na poslu i sestre odlaze. Potrebno je nastaviti raditi na poboljšanju organizacije sustava i radnih uvjeta kao i odgovarajućoj naknadi za obavljanje ovog humanog i iznimno odgovornog posla. Jedino tako možemo biti sigurni kako će nam i u budućnosti zdravstvenu njegu pružati naše, kvalitetno obrazovane medicinske sestre i tehničari čiji su rad i znanje jako cijenjeni od poslodavaca diljem EU.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here