Na završnoj radionici projekta BLUEfasma koja je održana u Studentskom domu najviše je bilo govora o kružnoj ekonomiji, održivosti prirodnih resursa, ali i o tome na koji način se kamenicama i mušulama može dati nova svrha. Jedan od predavača na radionici, profesor s dubrovačkog Sveučilšta, Nebojša Stojčić istaknuo je kako naš način življenja predstavlja negativan utjecaj na okoliš, kako imamo visoku potrošnju energije te kako stvaramo i velike količine otpada, no postoji rješenje koje je i predstavio.

-Zašto je kružna ekonomija nama zanimljiva i zašto provodimo u skladu s tim ovaj projekt? Ako govorimo o našem današnjem svijetu to je svijet linearne ekonomije odnosno, mi od industrijske revolucije do danas poslujemo po načelu linearne ekonomije gdje uzimamo resurse i prerađujemo, stvaramo određene proizvode koji nam u konačnici nakon što ih više ne trebamo stvaraju određeni otpad s kojim ne znamo što bismo trebali uraditi – rekao je na početku Nebojša Stojčić.

Dodaje kako naš način življenja predstavlja negativan utjecaj na okoliš, kaže kako imamo visoku potrošnju energije te kako stvaramo i velike količine otpada.

-Što se tiče ekonomske strane cijele ove priče, prvo govorimo o cijenama sirovina, mi stalno iznova trebamo nove sirovine što u određenim razdobljima dovodi do rasta odnosno do pada njihovih cijena, zatim ovisimo o rijetkim resursima što je problem kada trebamo nove količine tih resursa. Uzmimo danas za primjer nedostatak mikročipova koji dovode do poremećaja na tržištu. Svijet linearne ekonomije ima niz nedostataka koji nas potiču na to da promislimo kako bismo mogli nekako trasformirati naš gospodarski model koji bi učinkovitiji, koji bi bio u skladu s načelima održivosti i koji bi ostavljao jedan bolji svije onima koji dolaze iza nas – kazao je Stojčić.

Za kružnu ekonomiju je istaknuo kako bi ona trebala biti suportno od klasičnog modela djelovanja.

-Ona u osnovi predstavlja jedan zatvoreni sustav, sustav u kojemu se nastoje smanjiti gubici bilo da je riječ o gubitku u vrijednosti sirovina, gubitke u komponentama ili o gubicima u proizvodima. U kružnoj ekonomiji, ono što danas može biti proizvod sutra može biti resurs i na taj način možemo doći idealu održivosti – rekao je Stojčić koji je dodao kako u kružnoj ekonomiji postoji niz koristi te kako nova rješenja i prelazak na nove sustave otvara i nova radna mjesta.

Projekt BLUEfasma osmišljen je na način da integrira i provodi principe kružnog gospodarstva u ključne sektore plavog rasta, ribarstva i akvakulture kako bi na novi način pogodovali izoliranim otočnim i obalnim područjima Sredozemlja. Navedeno će se postići kroz osnaživanje inovacijskih kapaciteta malog i srednjeg poduzetništva i pomorskih klastera. Kružno gospodarstvo sprječava iscrpljivanje resursa zatvarajući krug za energiju i materijale, što dovodi do pametnog i održivog rasta kao ključnog zajedničkog cilja Sredozemlja.

Marijana Pečarević s dubrovačkog Sveučilišta pojasnila je kako se od mušula i kamenica mogu napraviti novi proizvodi, a što predstavlja svojevrsnu kružnu ekonomiju gdje školjke nisu otpad već dobivaju novu svrhu.

-Mogućnosti korištenja praha ljuštura su različite, može se koristiti u poljoprivredi (neutralizacija kiselog i onečišćenog tla), u preradarstvu (dodatak kalcija u hrani), zatim u medicini, pročišćavanju vode pa i u građevinskoj industriji kao i za izradu namještaja. Ono što smo mi do sada napravili je tehnička obrada i usitnjavanje ljušture, testiranje raznih omjera praha, vode i veziva za dobivanje smjese za modeliranje, testiranje smjese od ljuštura i gline, a na kraju smo i testno izradili model suvenira 3D printerom – rekla je Pečarević.

Stevica Kuharski iz investicijskog fonda Fil Rouge Capital govorio je o načinu financiranja projekata. Kazao je kako takvi projekti imaju svoj način razmišljanja te kako ne treba miješati startup i male poslove. Njihov primarni cilj je ulaganje u mlade poduzetnike, startup-ove i scaleup tvrtke. Ono što Kuharski ističe za bilo kakvo pokretanje posla je osobna investicija, ali prema njemu to nije samo novac nego to podrazumijeva i vlastito vrijeme, očekivanja i emocije.

Pečarević je na kraju dodala kako je kroz ovaj projekt cilj pokrenuti na razini Dubrovačko – neretvanske županije brand autohtonih suvenira te ona smatra kako za ovim zaista postoji potražanja, a nada se suradnji lokalnih udruga, DNŽ kao i turističkih zajednica.

Ono što planiraju u nastavku projekta je traženje rješenja za prikupljanje otpada iz akvakulture, korištenje smjese od ustinjenih ljuštura za proizvodnju suvenira, nakita i drugih predmeta, analiza sastava praha od ljuštura te istraživanje ostalih mogućnosti korištenja.  

U projektu BLUEfasma sudjeluju partneri iz Grčke, Cipra, Italije, Malte, Francuske, Španjolske, Portugala i Crne Gore. Vrijednost projekta ugovorenog u sklopu INTERREG ProgramaMediteran 2014 – 2020 je 20.946.308,00 kuna, a 85 posto bespovratnih sredstava osigurano je kroz Europski fond za regionalni razvoj.  Poračun Regionalne agencije DUNEA iznosi 1.561.333,70 kuna, a projekt se provodi do lipnja 2022. godine.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here