Broj umirovljenika s milijun i 241 tisuću s kraja 2020. godine pao je na milijun i 232 tisuće, koliko je bilo umirovljenika zadnjeg dana 2021., podaci su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Tako se ukupan broj umirovljenika smanjio samo u prošloj godini za približno devet tisuća, što je najveće smanjenje otkako se prate podaci u RH. Zašto se bilježi toliki pomor umi­rovljenika? Je li kriva samo korona?. Članak autorice Jasne Petrović prenosimo s portala Treća dob.

Naime, posljednjih trideset godina Hrvatska je konti­nuirano bilježila povećanje broja umirovljenika, tako da smo 1990. imali tri zaposlena na jednog umirovljenika, odnosno gotovo dva milijuna zaposlenih i nešto više od 600 tisuća ljudi u mirovini. Od 1991. broj umirovlje­nika se više nego udvostručio, tako da se broj zaposlenih približio broju umirovljenika.

Pad broja umirovljenika tijekom 2021. posljedica je vi­soke smrtnosti u starijoj populaciji pa je tako lani umrlo gotovo 12 tisuća umirovljenika više od prosječnog broja umrlih u godinama prije korone. Zbog smrti korisnika lani je prestala isplata gotovo 61 tisuće mirovina.

 Nepravodobno liječenje

Ni prva godina epidemije nije bila toliko pogubna za starije kao 2021., iako tada nije čak bilo niti cjepiva. Tijekom cijele 2020. umrlo je oko 55 tisuća umirovljenika dok je prije epidemije godišnje u Hrvatskoj umiralo između 48 i 49 tisuća korisnika mirovine.

U dvije godine u Hrvatskoj je tako umrlo oko 18 tisuća umirovljenika više od prosječnog broja umrlih u posljednjih nekoliko godina. Na pojačanu smrtnost starijih vjerojatno je utjecalo i to što Hrvatska ima jedan od lošijih udjela cije­pljenih u starijoj populaciji. No, osim korone, na pojačanu smrtnost starijih osoba vjerojatno su utjecali drugi faktori, kao što su nepravodobna dostupnost zdravstvenih usluga, neliječenje kroničnih i malignih bolesti itd.

Ipak, znanstvena istraživanja kazuju kako je rizik od smrti značajno veći za ljude za ljude s nižim stupnjem obrazovanja i za one koji imaju prihode niže od nacio­nalne linije siromaštva. U Hrvatskoj je 2020. čak 66,56 posto mirovina stečenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, odnosno tzv. običnih mirovina, bilo ispod linije siromaštva, a što se iskazalo upravo kroz brojke o skoku stope smrtnosti starijih osoba već u sljedećoj godini.

Pedesetih godina prošlog stoljeća ljudi su počeli živjeti gotovo dvostruko duže nego njihovi preci prije samo sto godina. Sada, eto, provodimo velik dio života, gotovo pola, stareći prije nego umremo.

Manja mirovina, kraći život

Ukupan broj umirovljenika je znatno pao, iako priljev novih umirovljenika nije smanjen u odnosu na prijaš­nje razdoblje. No, zanimljivo je i pitanje kakav kraj života dočekuju siromašni, a kakav bogati. Iako znamo da će ljudi u zemljama bogatim ekonomskim resursima koji tijekom života doživljavaju siromaštvo i neimaštinu vje­rojatno umrijeti mlađi, s povećanim popratnim bolestima, istraživači palijativne skrbi počinju stvarati potpunu sliku nerazmjernog utjecaja siromaštva na koji način, te kada i gdje umiremo. To je nešto što je pandemija Covid-19 dodatno ilustrirala.

Velik je broj novih istraživanja koja se bave zdravstvenim nejednakostima i usredotočena su na siromaštvo i nei­maštinu na kraju života, kao i na okolnosti koje proizvode privilegije. Znanost u brojnim zemljama pokušava rasprav­ljati o siromaštvu u kontekstu potrebe za palijativnom skrbi i sveukupnih okolnosti na kraju života.    

Općenito, učinke siromaštva i neimaštine na iskustva na kraju života potrebno je prepoznati ne samo kao socioekonomsku nepravdu nego i kao kulturnu i simboličku nejednakost. U Hrvatskoj se gotovo ni ne spominje pogubni utjecaj siromaštva na bržu i sumorniju smrt, osim što je to mo­guće naslutiti iz ponekih brojki.

No, trend rasta smrtnosti se nastavlja. Samo u prva dva mjeseca 2022. evidentirana je smrt 8.260 umirov­ljenika, a istodobno je bilo samo 6.241 novoumirovljenih! Kad bi se takav „ritam zločina” nastavio, sa po dvije tisuće više umrlih no novoumirovljenih, moguće je na kraju go­dine očekivati pad od čak 12 tisuća umirovljenika.

Zasjeda za novog ministra?

Hoće li novi ministar rada i mirovinskog sustava, reci­mo to ironično, dobiti više financijskog prostora za rast mirovina, pa će konačno prihvatiti promjenu sadašnje vrlo nepovoljne formule za usklađivanje mirovina? Teško je tome vjerovati posebno stoga što su za sada među kandidatima za budućeg ministra ili ministricu čak dvoje bivših predsjednika mladeži HDZ-a (Vidiš i Mađerić), iako niti jedan od njih nema pojma o radnom pravu, mirovin­skom sustavu ili socijalnoj skrbi.

Koji god ministar da dođe, međutim, čeka ga ozbiljan sudar s umirovljeničkim udrugama, koje, prvo, čekaju ubr­zani rad radne skupine za novi model obiteljskih mirovi­na, intenzivniji rad Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, bitno poboljšano usklađivanje mirovina koje će u stopostotnom iznosu pratiti rast povoljnijeg in­deksa (cijena ili plaća), te nominalno povećanje mirovina, kako bi se konačno smanjila njihova relativna vrijednost tj. udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji sada iznosi bijednih 35,9 posto.

IZVOR: portal Treća dob/Jasna Petrović

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here