Gradsko vijeće Grada Dubrovnika proglasio je 2022. godinu godinom Dubrovačkog statute. Naime, ove godine navršava se 750 godina od kad je Statut proglašen i stupio na snagu. Program obilježavanja ove velike obljetnice predstavljen je danas na konferenciji za medije u palači Sponza na kojoj su sudjelovale Nikolina Poznika, ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku, akademkinja Nella Lonza, voditeljica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovnika, direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ana Hrnić i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.

Iako je program obilježavanja 750 godina Dubrovačkog statuta već započeo, na današnjoj konferenciji za novinare predstavljeni su programi koji će se odvijati do kraja godina.

Nakon pozdravnog govora ravnateljice Državnog arhiva u Dubrovniku, Nikoline Pozniak, akademkinja Nella Lonza kratko se na današnjoj konferenciji za novinare osvrnula na značaj i vrijednost Dubrovačkog statuta.

„Svatko tko će ugledati ovaj prelijepi logo koji je izrađen za ovu priliku je starina. Obilježavamo 750. godina od njegovog donošenja i stupanja na snagu, što ćemo posebno obilježiti ceremonijom, otvaranjem izložbe i predavanje na sam datum njegovog usvajanja 29. svibnja. Dubrovački statut nije najstariji statut donesen na našoj obali, korčulanski je stariji nekih sedam godina. No, tko god je ta dva statuta imao u rukama, vidi da je Dubrovački statut puno opširniji i puno bolje izrađen“, kazala je uvodno Lonza te kazala kako nema puno statuta koji su stariji od dubrovačkog.

„Govorimo o vremenu kad se takvi statuti u Europi tek usvajaju. Uzmimo na primjer samo Veneciju, koja je u to vrijeme važan i moćan grad, čiji je statut samo 40 godina stariji od našeg. Istaknula bih jednu čak i važniju okolnost. Taj statut kao osnovni gradski zbornik Dubrovačke Republiku bio je na snazi preko 500 godina. Zamislite iz naše perspektive, kad se zakoni mijenjaju možda i prečesto i time stvaraju pravnu nesigurnost, što znači imati pravni zbornik koji se generacija i stoljećima prenosio i po kojem se ravna život. Statut je bio važan simbol države, isto kao Orlando, zidine, sveti Vlaho koji krasi i neke od rukopisa Statuta i tako zapravo bdije nad pravnim poretkom“, kazala je Lonza.

„Posebno je interesantno, a što ukratko pokazuje element državnog kolektivnog identiteta je da kad su dubrovački vijećnici, oni koji su vladali Republikom polagali prisegu prilikom ulaska u Veliko vijeće, oni su prisegu polagali na Statut i to u ceremoniji koja nam je zapisana. Statut se prenosio, oni su se morali nakloniti i položiti ruku na mjesto Statutu u kojem je ta prisega zapisana. Statut je za dubrovačku državu bio ono što je za katolike Sveto pismo. Jedan sveti tekst na koji prisežeš na da ćeš poštovati sve što u njemu piše“, pojasnila je Lonza.
„Dakako, prvenstveno je bio snažan simbol vlastele koja je Dubrovnikom vladala. To nam pokazuje i činjenica da su mnogi plemići imali vlastite primjerke. Staut je pratio plemića od trenutka kad je obukao togu u kojoj je morao hodati po Gradu, ali je imao primjer Statuta koji je nosio kad bi obavljao svoje službe i u kojeg bi gledao kad bi recimo sklapao ugovore. Imamo par dokumenata, koji nam govore da je i puk osjećao vrijednost uređenog pravnog poretka i dičio se time. Ponekad su to isticali kao nešto što je za njih važno“, naglasila je Lonza.

„ U Statutu ćete pronaći mnogo hrvatskih riječi, ali i nešto što mi možda pomalo bezobrazno nazvala i najstarijim planom grada. Puno odredbi točno opisuje ulice i kako se one imaju urediti. Pronaći ćete i sponu s Venecijom jer je u to vrijeme Dubrovnik pod vrhovnom vlašću Venecije. Neke odredbe liče na odredbe koje se pronalaze u drugim mletačkim gradovima, a neke su i doslovno prepisane. U Statutu se nalaze i pozivi na Bibliju, na antičke pisce. Ugrađene je tradicija koje nas vodi u prošlost. Naš pravni zbornik nas vezuje uz pravnu tradiciju Europe, koja se u to vrijeme naslanja na rimsko i kanonsko pravo, a pronalaze se jedinstvena načela pravnog sustava. Pravni ugovor koji je sklopljen u Dubrovniku bio je tako razumljiv i u Barceloni i bilo gdje drugdje“, kazala je Lonza te dodala kako je možda najslabije poznato, a jednako je važno, da Statut funkcionira kao jedna vrsta spomenara.

„Službeni rukopisi Statuta, od koji su posebno važna dva, zapisuju memoriju zajednice na neke jako važne događaje i običaje. U njemu je sadržan najstariji spomen badnjaka na našim prostorima, odnosno običaja da se panj unosi na ognjište u crkvu. Ovdje je to vezano s protokolom, jer pomrci donose badnjak knez. Bilježi i užasne, traumatične događaje iz dubrovačko povijesti poput deset najstarijih epidemija kuge. U jednom primjerku imamo zabilježene najstarije spomene na potrese. Najstariji spomen na potres potječe s početka 1349. Ovim pravnim zbornikom se možemo podičiti pred strancem koji dođe u Dubrovnik, ali je to jednako toliko, odnosno trebalo bi biti jednako toliko važno za naš same. To je jedan od najvažnijih dokumenata koji svjedoče o našem kulturnom identitetu“, zaključila je Lonza.

Direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika, Ana Hrnić osvrnula se na tematske ture posvećene Dubrovačkom statutu koje su otpočele krajem veljače.

„Do kraja travnja svi naši posjetitelji kao i naši sugrađani imat će prilike sudjelovati na tematskim turama autorice Lidije Begić. Planiramo dodatnu turu tijekom svibnja. Tijekom ljeta slijedi pauza, a ture će se nastaviti tijekom jesenskih dana. Interes je za sada bio dobar. Ture su polučile interes, zanimljive su i prilagođene kako bi svi dobili bolji uvid u ovu interesantnu tematiku. Turistička zajednica je zadužena za izradu suvenira koje danas imate priliku vidjeti. Vizualni identitet izradio je naš sugrađanin Orsat Franković. Mi ćemo aktivno raditi na promociji cijele ove priče među našim posjetiteljima kao i stranim turistima“, poručila je Hrnić.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić predstavila je ukratko program obilježavanja Dubrovačkog statuta.

“Grad Dubrovnik bio je spona između svih sudionika ovoga obilježavanja. Pripremili smo program koji nosi u sebi zanimljive sadržaje. Središnja proslava će se dogoditi 29. svibnja 2022., bit će jedan kolaž program koji će se odvijati u dva dijela. U prvom dijelu imamo predavanje akademkinje Lonze i otvaranje središnje izložbe Državnog arhiva u Dubrovnika, nakon čega će se napraviti vanjska proslava u kojoj sudjeluju Kazalište Marina Držića, Dubrovački simfonijski orkestar, Dubrovačke ljetne igre gdje se i javnosti i svima koji će tu večer biti u Sponzi pokušati prikazati kako je to nekad bilo, odnosno prikazat će se momenti dubrovačke povijesti kroz statutarne odredbe. Na neki način i zvonjavom zvona i glazbom na otvorenom pokušat ćemo približiti našim sugrađanima i posjetiteljima koliko smo ponosi na ovu veliku obljetnicu“, kazala je Tepšić.

„Na Veliki petak, 15. travnja naš gradonačelnik uručit će jedan primjerak Dubrovačkog statutu kapetanu broda Norwegian Star, koji u petak tiče u Dubrovnik. To je jedan običaj koji je dio dubrovačke povijest i tako ćemo nastaviti program obilježavanja“, kazala je.

„U Dubrovačkim knjižnicama 22. travnja održat će se predavanje Mirze Hebiba o Dubrovačkom statutu i konceptu slobode. Na društvenim mrežama će voditi kapanja putem koje će se pokušati približiti odredbe Statuta, a u koju organiziraju Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovnik i Dubrovačka baština. U Kneževu dvoru postavit će izložba Dubrovačkih muzeja pod nazivom Statut u kamenu: Pravo i pravda u Kneževu dvoru. Galerija mladih Umjetničke škole Luke Sorkočevića predstavit će se radionicom s izložbom Likovna baština Statuta. U Čitaonici Državnog arhiva u Dubrovniku održavat će se radionice Statut i svakodnevica: obilježavanje 750 godina Statuta“, kazala je Tepšić te dodala kako su i Dubrovačke ljetne igre kroz svoj program provukle temu Statuta, dok se tijekom jeseni u Lazaretima upriličiti ciklus predavanja o Statutu.

Tepšić je istaknula i kako je akademkinja Lonza autorica svih tekstova o Dubrovačkom statutu.

„Radujemo se da će ova godina biti obilježena upravo ovom obljetnicom. Nadam se da ćemo uspjeti važnost Statuta približiti svim generacijama naših sugrađana, ali da ćemo kroz ove materijale zapravo priču o Statutu pokazati našim posjetiteljima“, zaključila je Tepšić.

Program obiježavanja 750 godina Dubrovačkog statuta možete pronaći ovdje.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here