Nastavljajući tradiciju Dana arhitekata kao centralnog mjesta gdje se prezentiraju i raspravljaju značajne teme za rad arhitekata u Hrvatskoj i okruženju Europskog gospodarskog prostora pa i šire, ovogodišnje Dane arhitekata Hrvatska komora arhitekata organizira u suradnji s Udruženjem hrvatskih arhitekata s nastojanjem objedinjavanja struke i tema važnih za nju. 

Središnja tema – GRAD I LJUDI

Dani arhitekata 6.0 će biti održani od 7. do 9. travnja 2022. godine u Dubrovniku, s namjerom obilježavanja Mjeseca arhitekture u kojem svoj Dan održava i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Tako će Mjesec arhitekture – travanj 2022. godine, biti prepun arhitektonskih tema koje ćemo prezentirati stručnoj i općoj javnosti.  

Program Dana će se kao i do sada sastojati od plenarnih predavanja, prezentacija i okruglih stolova, ovoga puta u hibridnom obliku – online i uživo.

Program se može vidjeti OVDJE.

Stručni obilasci

U petak, 8.4.2022. u popodnevnom programu pripremljena su tri stručna obilaska sa završnim programom u Lazaretima. 

Stručni obilazak 1:  Dubrovačko predziđe – Minčeta – Bokar – Arheološki lokalitet na Andriji

Voditelj obilaska: Matko Vetma 

Obilazak je planiran na nedavno uređenim i za javnost otvorenim prostorima, koji su objedinjeni u cjelinu koja se sastoji od  unutrašnjeg obilaska tvrđave Minčeta sa hodnicima i kazamatima, sjeverozapadnog predziđa s kulom Gornji ugao u kojoj se nalaze ostaci ljevaonice topova s kraja 15.st, zatim kule sv. Frana, bastiona s vratima od Pila, jugozapadnog dijela predziđa i prolaza kroz tvrđavu Puncjela, unutrašnjosti i vanjskih terasa tvrđave Bokar i završno obilaskom arheološkog lokaliteta sa ostacima samostana sv. Andrije i sv. Marka, razorenih potresom iz 1667. godine. 

Kompleks predziđa dubrovačkih zidina najbolje se ocrtava upravo na ovom potezu kojeg je za vrijeme opasnosti od osmanlijskog osvajanja na poziv dubrovačkog senata 1461. dolaskom u Dubrovnik realizirao poznati firentinski arhitekt Michelozzo Michelozzi, gradnjom novog suvremenog sustava fortifikacija koji je zbog brzog razvoja vojne tehnike postao nužan. Michelozzi je od dubrovačkog Senata dobio težak projektni zadatak: očuvati opasnu visinu starih srednjovjekovnih utvrda bez njihovog rušenja i uz to osigurati efikasnu primjenu teškog vatrenog oružja ,  što je sve uspješno riješio izgradnjom predziđa s nizom polukružnih bastiona u podnožju zidova i kula uz što je konstruirao izvanredno moderan tip kazamata koji su po vremenu svog nastanka prvi  u razvoju vojnog graditeljstva. (izvor fotografija: Matko Vetma)  

Stručni obilazak 2:  Posjet platou  Srđa

Voditelj obilaska Romano Duić

Brdo Srđ u neposrednom je zaleđu Dubrovnika. Podrijetlo toponima Srđ vjerojatno dolazi od prvih zaštitnika Dubrovnika svetog Srđa i Bakha. Pretpostavlja se da je na mjestu današnje tvrđave Fort Imperial bila crkvica svetaca zaštitnika. Crkvica je  porušena u ratu s kraljem Urošem 1302., ali je opet sagrađena iste godine.  

(izvor Plečnikovih nacrta: Izvorni znanstveni rad UDK 725.94 (497.5 Dubrovnik) “1935” – “Kosta Strajnić i oblikovanje križa na Srđu”, autorica: Patricija Veramenta, objava: Časopis Anali Dubrovnik 48 (2010) od 14.1.2009., str. 363-375) 

U blizini crkvice se nalazio i lokalitet Fundo Fudo, vjerojatno današnje selo Bosanka. Ime sela smještenog sjeveroistočno od vrha Srđa u sklopu Dubrovačke Astareje svoje toponimsko podrijetlo vuče od 14. stoljeća. Toponim se tumači tada razvijenom karavanskom trgovinom, koju je Dubrovnik održavao s unutrašnjošću, poglavito s Bosnom. Karavani su noćili, na pogodnim mjestima, u blizini tzv. „dubrovačkog druma“, a ujedno su se odabirala i najpovoljnija mjesta za odmor, počinak karavana. Selo Bosanka u prirodnoj dolini je upravo bilo takvo odmorište trgovcima iz Bosne, odakle naselje i vuče svoj korijen. Na tom je mjestu bio „han do hana“. Odatle bi se ujutro niz Puzalo, toponim koji označava put nizbrdo od sela Bosanke prema Gradu, kretao karavan, „konj do konja, pješak do pješaka“, te bi stizao do Tabora, dubrovačkog istočnog predgrađa na Pločama, trgovačkom i karantenskom stjecištu, putem koji i danas postoji. 

Zbog iznimnog geostrateškog položaja Srđ je imao važnu ulogu u fortifikacijskom sustavu Dubrovnika u svim povijesnim epohama. Ističe se kako je ovaj položaj do francuske okupacije imao funkciju izviđačke osmatračnice, jer se snažnije utvrđivanje izdvojenih punktova smatralo opasnim zbog mogućeg neprijateljskog osvajanja i pretvaranje u ofenzivna uporišta protiv grada.

Strateško značenje platoa Srđ osobito je eksponirano i obrambeno utvrđivano nakon političkih previranja na prijelazu iz 18. u 19. st., a to je i vrijeme uvođenja i  novih vojnih doktrina, što će se umnogome odraziti i na fortifikacijskom sustavu gradnje. 8. srpnja 1806. god., francuski su zapovjednici na vrhu Srđa odlučili podići jaku tvrđavu Fort Imperial, na mjestu s kojeg su Rusi i Crnogorci napadali Grad.

Tvrđava se sastoji od izdužene zgrade i dvaju odvojenih bastiona sa strane. U tom sustavu obrane iste godine započeli su gradnju fortifikacija na širem prostoru visoravni Srđa – Nuncijati i  Žarkovici (Fort Delgorgue).(izvor fotografija: Romano Duić)

Stručni obilazak 3:  Kupari – hotelska arhitektura modernizma

Voditelj: Božo Benić

Razdoblje kraja pedesetih i početka šezdesetih godina 20. stoljeća doba je velikoga gospodarskog procvata, koji u stopu prati intenzivna izgradnja. Arhitektonski modernizam asimiliran je u glavne procese razvoja izgrađenog okoliša u cijelom svijetu, što posredstvom stranih arhitektonskih revija pomno prati i domaća scena, koja u povoljnim materijalno-ekonomskim uvjetima ostvaruje niz zapaženih projekata i vrijednih realizacija. Serija takvih ostvarenja započinje u turističkoj izgradnji, a otvaraju je upravo projekti u Kuparima koje potpisuje vrlo mladi, ali u to vrijeme već afirmirani sarajevski arhitekt David Finci. Apeli i inicijative strukovnih društava i kulturne javnosti da se Fincijev hotel Pelegrin iz 1963. godine sačuva i proglasi kulturnim dobrom, nisu urodili plodom pa će hotel biti srušen za potrebe nove turističke izgradnje. Terensko predavanje uključuje obilazak hotela Grand, Goričina 1, Pelegrin, Kupari i Goričina 2.

Program u Lazaretima

Izložba ostvarenja dubrovačkih arhitekata 2017. – 2021. otvorenje izložbe u suradnji s Društvom arhitekata Dubrovnik i HKA PO Dubrovnik Izložba ostvarenja dubrovačkih arhitekata 2017. – 2021. izložba je na kojoj će biti predstavljen presjek rada članova Društva arhitekata Dubrovnik u proteklih pet godina.

Izložba je neselektirana, odnosno izbor radova prepušten je odabiru samih arhitekata – autora.

Radovi će biti podijeljeni u 3 kategorije: Realizacije, Projekti i Prijedlozi, a bit će prikazane obiteljske kuće, višestambene zgrade, poslovne i javne zgrade, rekonstrukcije i dogradnje, interijer, intervencije u javnom prostoru i urbanizam, izložbe te arhitektonska publicistika. 

MJERA 4: Zakonodavstvo predstavljanje časopisa u suradnji s Društvom arhitekata Dubrovnik i HKA PO Dubrovnik

Časopis Društva arhitekata Dubrovnik Mjera strukovni je časopis čija je namjera kontinuirano bilježiti i kritički vrjednovati aktualne teme s područja arhitekture, urbanizma, kulture stanovanja, estetike prostora, kulturne baštine i njene zaštite, te dizajna, likovne i primijenjene umjetnosti ponajprije u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a onda i Hrvatskoj i svijetu. Tema četvrtog broja je zakonodavstvo, a pišu: Romano Duić, Divna Antičević, Tihomir Jukić, Kristina Perkov, Nikša Božić, Luka Krstulović, Jasminka Pilar, Ana Putar, Krunoslav Šmit, Sandra Jakopec, Jere Kuzmanić, Ivan Križić, Mirjana Krsnik, Darko Anton Franceschi, Robert Duić, Božo Benić i Mario Kopić. 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here